- Detalji
Ako već naša akademska elita između dva rata nije mogla uvidjeti doprinos Stjepana Mohorovičića fundamentalnoj znanosti, onda današnja sigurno može i mora. (M. Dorešić, Vijenac)
- Detalji
S internetskih stranica www.hrvatskipravoslavci.com donosimo članak Dražena Stjepandića u kojem otkriva tajne osobnog dnevnika Nikole Tesle, odnosno daje odgovor na pitanje zašto ga Beograd uporno skriva od očiju javnosti. "Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!“
- Detalji
Vlado Cigić rođen je u Dobrkovićima, općina Široki Brijeg, 21. kolovoza 1946. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Širokom Brijegu gdje je i maturirao 1965. godine. Na Prirodno – matematičkom fakultetu u Sarajevu diplomirao je matematiku 1969. godine. Na istom fakultetu je magistrirao 1977. obranivši magistarsku radnju: "Formacije konačnih grupa". Godine 1981/82. boravio je na Mathematiches Institut der Universität Heildelberg, gdje je pod vodstvom profesora Zvonimira Janka uradio disetraciju "Jedan općenit teorem o projektivnim ravninama konačnog reda s primjenom na projektivne ravnine reda 15". Ovu je disertaciju obranio na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Znanstveno područje Vlade Cigića bile su konačne grupe i konačna geometrija.
- Detalji
Bartol Gyurgieuvits (Bartol
Đurđević) (1506.-1566.), rođen je u Turopolju pokraj Zagreba. Četrnaest
godina proveo je kao rob u Turskom carstvu. Nakon što je uspio pobjeći
u Europu, objavio je brojna djela o Turcima. Među njima je i De
Turcarum ritu et caeremoniis (O turskim običajima i ceremonijama)
(djelo je napisao pod imenom Bartholomeus Georgievits), koje je
objavljeno u Amsterdamu 1544. U tom je djelu između ostalog opisao
značajke glazbe islamskog društva. Bio je među prvima u Europi koji se
bavio islamskom glazbom, i djelo mu je prevedeno na sedam jezika.
Uistinu je bilo popularno diljem Europe: djelo je doživjelo 77 (!)
izdanja.
- Detalji
Pavao Tijan izuzetni je hrvatski enciklopedist rođen u gradu Senju. 1945. je emigrirao u Italiju gdje je objavio svoju knjigu Martyrium Croatiae (Hrvatsko mučeništvo) u Rimu 1946. U Španjolskoj je bio sveučilišni profesor u Madridu, znan kao don Pablo Tijan Roncevic. Pavao Tijan nositelj je prestižne kolajne španjolskog kralja - Cruz de Alfonso X el Sabio (Encomienda con Place de Alfonso X El Sabio del Estado español por sus meritos en el campo de la cultura (Kolajna Alfonsa X. 'Mudraca', od španjolske države, za njegove doprinose na polju kulture).- Detalji
Braća Mirko (Karlovac, 1871. - Peru, 1913.) i Stevo Seljan (Karlovac, 1876. - Ouro Preto, Brazil, 1936.) proveli su nekoliko godina u Etiopiji, obavljajući geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja. Zauzimali su važne položaje na dvoru etiopskog cara Menelika II. Kasnije su otputovali u Južnu Ameriku, gdje su osnovali društvo La Mission Cientifica Croata Mirko y Stevo Seljan (Hrvatska znanstvena misija Mirko i Stevo Seljan), organizirali ekspedicije, posebice u Peruu, Čileu i Brazilu (u području Amazone).Njihova je najznačajnija knjiga je Mirko i Stevo Seljan, El Salto del Guayra (ime slapa na rijeci Parani), 1905, Buenos Aires.
- Detalji
Ludwig (Ljudevit) Mitterpacher von Mitterburg (Mitterburg = Pazin u Istri, 1734. – 1814.), rođen je u Bilju, u Baranji. Školovao se u Austriji. Studirao je matematiku I teologiju na Bečkom sveučilištu, te je 1762. bio postavljen za učitelja religije. 1777. je Mitterpacher postao prvi profesor novoosnovanog Poljoprivrednog fakulteta na Sveučilištu u Pešti (Budimpešta), i to je mjesto držao do smrti.
Bio je vrlo popularan predavač, a napisao je nekoliko školskih knjiga i skripata s bilješkama. Njegovo je najznačajnije Elementa rei Rusticae u tri sveska, opširna studija poljoprivredne znanosti i prakse.
- Detalji
Mladen Vranić (1930) je priznati istraživač i pedagog na području medicinskih znanosti, prvenstveno endokrinologije i znanosti o metabolizmu i bivši profesor katedre za psihologiju na Sveučilištu u Torontu, gdje je 1923 godine otkriven inzulin. Dobio je i počasni doktorat u Švedskoj.Član je Royal Society, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
- Detalji
Frederik Grisogono (rođen u Zadru, 1472.-1538.) bio je matematičar, fizičar, astronom i liječnik. Obrazovao se u Padovi, gdje je kasnije postao sveučilišni nastavnik. Njegovi su komentari o Euklidovim ‘Elementima’ objavljeni u njegovoj knjizi Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia, izdanoj u Veneciji 1507. Njegovo je najznačajnije dostignuće teorija morskih mijena koja se temelji na privlačenju Mjeseca, koja je utjecala na Marka Antuna Dominisa. Otkrio je antipodski plimni val.
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 25. listopada 1478. umrla bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić
- 25. listopada 1883. rođen Nikola Bubalo
- 25. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 25. listopada 2010. umrla Vesna Parun
- 26. listopada 1854. rođen Ksaver Šandor Gjalski
- 26. listopada 1914. poginuo Fran Galović
- 26. listopada 1921. umro Ivan Milčetić
- 26. listopada 1992. – ratna zbivanja
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

