Iz Hrvatskoga slova donosimo razgovor s akademikom Petrom Šimunovićem, vodećim hrvatskim onomastičarom i dijalektologom - jednim od najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca, u svezi s upozorenjima da je u tijeku proces nestajanja jezika na globalnoj razini – pitamo ga o hrvatskom jezičnom bogatstvu, problemima i nastojanjima na podizanju svijesti hrvatskog čovjeka o samobitnosti koju jezik čuva. Usto, povod je i izlazak kapitalnog izdanja - Hrvatskog prezimenika kojem je uz Franju Maletića suautorom. Izdvajamo: "Prezimena su narodnosno, konfesijsko, jezično ogledalo društva. Bez tih podataka u njima sadržanim govorilo se često ideološki paušalno. Sada se o mnogim problemima, kojih su prezimena odraz, može govoriti argumentirano. Mnogo sam pisama u svezi s prezimenima dobivao iz hrvatske dijaspore. U njima sam upoznao teške sudbine njihovih prezimena. Svojatali su ih tuđe etnije, a oni se nisu znali oduprijeti. Naša stara migracija od 16 do 18. stoljeća (Burgenland), Moravska, Molise u Italiji, Janjevo… čuvala je jezik i prezimena kako je mogla. Ona ekonomska prekomorska migracija s kraja 19. i početka 20. stoljeća nije se znala oduprijeti asimilacijama. Svi drugi osim nje dolazili su iz svojih država. Hrvate nitko nije bio naučio lučiti državu od domovine i čuvati svoje prezimenske likove."

 

 

Iz Hrvatskoga lista donosimo razgovor s optuženim generalom Vladimirom Zagorcem, koji u njemu govori o pozadini susreta sa savjetnikom predsjednika Mesića Sašom Perkovićem i nagodbom koja mu je navodno nuđena u zamjenu za dokumente za koje Mesić vjeruje da su u Zagorčevu posjedu, a koji bi u vezi s malverzacijama oko privatizacije devedesetih godina trebali inkriminirati čitavi tadašnji državni vrh, a Zagorcu omogućiti slobodu. Izdvajamo: "Francuski obavještajac došao je iz Pariza u Beč i na razgovor sa mnom donio gotovi ugovor koji sam trebao potpisati. Kazao mi je da su njegovi ljudi i on u kontaktu s Mesićem koji traži sporazum između njega i mene, za koji bi garantirala ta francuska obavještajna služba. U ugovoru je stajalo da četiri godine ne smijem ući u Hrvatsku, da ne smijem financirati i podržavati desnicu, a da će za uzvrat biti obustavljeni svi procesi protiv mene. U tekstu ugovora imenom i prezimenom spomenut je Stjepan Mesić. Odbio sam potpisati taj sotonski ugovor."

 

 

Iz Hrvatskog lista donosimo razgovor s prof. dr. Darkom Žubrinićem o odnosu Hrvata prema hrvatskoj glagoljškoj baštini i što ona danas predstavlja, ponajprije u kulturološkom smislu. Podsjećamo, prof. dr. Darko Žubrinić  autor je i mnogih tekstova na engleskom objavljenih na portalu croatianhistory.net, a koje u našem prijevodu objavljujemo u rubrici Hrvatski leksikon. Izdvajamo: "U posljednje vrijeme odnos prema glagoljici mnogo je bolji i sve više ima onih koji nešto znaju o njoj. Osobito me veseli što zanimanje za glagoljicu s veseljem pokazuju pučkoškolci. Ali ima i drukčijih primjera, kao što je vrlo ambiciozno izrađen portal o hrvatskom turizmu gdje se glagoljica nalazi među dvadesetak hrvatskih vrijednosti. Popratne rečenice nisu na razini današnjih spoznaja o glagoljici. Nije točno da su glagoljaši bili svećenici koji su htjeli izbjeći sudbinu galijota, kako tamo piše, ali nije ni točno da glagoljica u Hrvatskoj postoji tek od 12. st. Žalosno je da se ovakve pogrješke čine na portalima kojima je na neki način zadatak da prezentiraju hrvatsku baštinu."

 

 

Glas Koncila objavio je opširan razgovor s dr. Mariom Jarebom, povjesničarem u Hrvatskome institutu za povijest, na temu zločina u 2. svjetskom ratu i nakon njega. Jareb je komentirao više aspekata ove teme, a mi u uvodu izdvajamo dio iz kojeg se saznaje kako je istraživanje zločina u Jasenovcu daleko odmaknulo, dok je s druge strane sa žrtvama zločina kojih se spominjemo u Bleiburgu situacija na žalost još daleko od bili kakvoga zadovoljavajućeg rješenja: "Mislim da je trenutno jedini mjerodavan broj žrtava Jasenovca onaj do kojega su došli istraživači Spomen-područja Jasenovac, a iznosi oko 73.000 žrtava. Sigurno je da rad na tome popisu nije gotov, i nema dvojbe da će biti nekih promjena. Ipak ne bih nagađao o tome što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Pustimo istraživače da rade svoj posao poštujući sva pravila struke, a treba odbaciti kojekakve paušalne procjene i uratke nekih koji svoje radove više nego upitne vrijednosti i namjera ponajprije promoviraju po Beogradu. Što se tiče Bleiburga, treba prvo objasniti da nije riječ samo o žrtvama palim na Blajburškom polju, nego o svim žrtvama komunističkih zločina u proljeće 1945. Zbog toga se o njima najčešće i govori kao o žrtvama Bleiburga i križnih putova. Tu je uglavnom riječ o procjenama, koje često govore o broju do 100.000 hrvatskih žrtava. Ipak su nam istraživanja brojnih mjesta likvidacija u posljednjih nekoliko godina potvrdila tvrdnju o masovnosti i organiziranosti tih zločina, iza kojih je moralo stajati političko i vojno vodstvo komunističke Jugoslavije predvođeno Titom".

 

 

Iz Hrvatskog lista donosimo vrlo zanimljivi razgovor s dr. Miroslavom Tuđmanom povodom okruglog stola koji je u čast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju modeme hrvatske države održala Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) prošlog tjedna u Hrvatskom institutu za povijest, obilježivši tako 86. obljetnicu rođenja dr. Franje Tuđmana. Tema skupa, s kojeg smo već objavili izlaganje prof. dr. Mate Ljubičića "Prešućivanje javnoga znanja u projektu demonizacije Domovinskog rata", bila je "Scenaristi informacijskog rata protiv Oluje". Iz razgovora s  dr. Miroslavom Tuđmanom, iz kojeg se može između ostaloga dobro razumijeti uloga predsjednika Stjepana Mesića u  nastajanju optužnice o zajedničkom zločinačkom pothvatu, izdvajamo njegovu ocjenu medijskoga izvještavanja u Hrvatskoj: "Moja osnovna teza je, za razliku od drugih, da je zadaća glavnih, maistream medija u RH nadzor, a ne istinito i objektivno informiranje. Istinito i objektivno informiranje imate u tzv. rubnim medijima, koji nisu pod kontrolom glavne politike. Glavni mediji su, pak, u funkciji onoga o čemu govorim. Vi u njima naprosto ne možete proći s činjenicama i istinom."

 

 

Iz tjednika Fokus donosimo razgovor s vrsnim pravnim stručnjakom i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća dr. Milanom Vukovićem, u kojem je iznio svoja razmišljanja o Haaškome sudu, te o njegovoj osobnoj inicijativi za održavanjem tradicionalnih skupova u spomen prvom hrvatskom predsjedniku, Petru Šegedinu i Ranku Marinkoviću. Izdvajamo: "Tuđman je u svom djelovanju, u svojim težnjama i željama, u svojoj povezanosti s Hrvatskom, bio duhovna snaga koja je vodila hrvatski narod na putu slobode, s uvjerenjem u vječnost. Tražeći da oni koji u rukama imaju hrvatsku narodnu sudbinu, uvijek budu motivirani hrvatskim rodoljubljem, kako se budućnost hrvatskog naroda ne bi više nikada našla na nesigurnom povijesnom putu. Upravo su zato ovi Dani itekako potrebni jer nam naša povijest mora biti učiteljicom života."

 

 

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor s dr. sc. Ivanom Biondićem,  izvanrednim profesorom Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redovnim članom Družbe Braća hrvatskog zmaja te glasnogovornikom Znanstvenog društva za proučavanje podrijetla Hrvata. U razgovoru, koji je vođen povodom izlaska drugog dopunjenog i prerađenog izdanja knjige "Historia reducta - drama nacionalne identifikacije", izneseno je niz teza koje će vjerojatno izazvati polemike. Izdvajamo: "Iako je na vlast došao na krilima «novoga smjera» (što je samo inačica Supilova «novog kursa»), Račan je izbjegao «hrvatsko-srpsku koaliciju» koja se podmetala preko tzv. «manjinskih lista». Pače, on je gotovo oporučno smatrao (na čemu je posebice radio Arlović): kako je, spram «politike manjinskih lista», konačno «vrijeme da u Hrvatskoj imamo političke Hrvate«, tj. da se Hrvatska izgradi kao moderna politička nacija. Nažalost, mogući povijesni hod: pod vodstvom HDZ-a «stvorena je hrvatska» država, pod vodstvom SDP-a «stvaramo hrvatsku naciju» - zaustavila je, višeputno povijesno potvrđena, «srbo-talijanska alijansa«. Naime, obilježena «antimanjinskim džihadom», takva je Arlovićeva nastojanja Radin osporio «u ime nekog starčevićanskog političkog hrvatstva», što je Pupovac, posve banac-krestićevski, obilježio kao «poziv na asimilaciju». Štoviše, on je upozorio da se manjinska politika ne može «rješavati na osnovu izmišljotina Vladimira Šeksa ili Mate Arlovića», kojima se «priječi normalna politička integracija Srba u hrvatsko društvo»".

 

 

Iz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s kanadskim piscem, esejistom i slikarom Michael D. O'Brienom, čiji su romani "Posljednja vremena", "Pomrčina sunca" i "Dnevnik nevolje" objavljeni i u hrvatskom prijevodu. O'Brien govori i o svome novom romanu pod nazivom "Otok svijeta" - priči o djetetu koje je 1933 rođeno na nemirnom Balkanu, koja prati njegov život sve do trećega tisućljeća. "Usmjeren je prije svega na osobe, dramatizirane kroz život samo jedne od njih, jedne duše. Međutim, povijest koja je dijelom zapleta točno prenosi što se dogodilo te bi u tome smislu knjiga mogla biti ponešto kontroverzna. Već više od stoljeća, zbunjujuća te uvelike intrigantna povijest bivše Jugoslavije predmetom je brojnih knjiga, pri čemu mnoge među njima obiluju revizionističkom poviješću i propagandom. Narodi Balkana žive na granici triju svjetova: Islama, pravoslavnog Istoka i katoličke Europe te se, kao takvi, nalaze na putu velikih svjetskih sukoba koji nisu samo geopolitički, već i duboko duhovni. Ovaj roman zadire u samu srž pitanja: kako osoba može zadržati svoj identitet, čak i samo svoje čovještvo u posvema nečovječnim prilikama?"