Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2007.

 

Srpski zločini u Širokoj Kuli tijekom Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata, zorno svjedoče o pogubnosti hrvatske nagodbenjačke politike. Hrvatski se političari kmetskom podložnošću dodvoravaju svjetskim političkim mešetarima i bespogovorno izvršavaju njihove naloge. Rastaču hrvatsko zajedništvo, gaze po dostojanstvu, časti i ponosu svoga naroda. Po nalogu tih političkih mešetara sudilo se hrvatskim braniteljima u Rijeci, a sada se sudi u Den Haagu i Zagrebu.(www.hdpz.htnet )

Detalji

Objavljeno: 13. prosinca 2007.

Ima tomu nekoliko mjeseci da mi je dični prof.dr. Hrvoje Kačić dao presliku najčudnovatije darovnice koju sam vidio. Kada sam ju dobro poručio, shvatio sam da će u povijesti ostati možda i znamenitijom od darovnice uklesane u Bašćansku ploču, premda nisam siguran spada li ova moderna u humoristično područje više negoli u upravno-pravno. Radi se, naime, o livadi sa zgradama i dvorištem koji su predmetom spora između Hrvatske i Slovenije, a nalaze se na Svetoj geri. Neupitan je to djelić hrvatske zemlje, koju su isto tako neupitno okupirali Slovenci. Ako još nije posve jasno: radi se o vojarni na Svetoj geri, hrvatskom teritoriju pod slovenskom okupacijom. Kako god se priča bude razvijala u budućnosti, ostat će zabilježeno u povijesti da je taj djelić Hrvatske prvi ušao u Europsku uniju.

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2007.

 

Danas u vrijeme kompjutorske tehnike, kad je naš svijet toliko «opismenio svoju viziju» kojom ulazi u sutrašnjicu, ne smijemo zaboraviti činjenicu da su naši stari učili hrvatsku povijest po pjesmama koje su guslari gudili na svojim strunama. Pučki je pjesnik pretvarao priče u legende bez kojih brojni naraštaji zasigurno ne bi mogli maštati o onima koji su ostavili krv na braniku naše domovine.(www.imotski hr./junaci-domovinskog-rata)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2007.

S portala HIZ BiH donosimo svjedočanstvo osamdesetčetverogodišnjeg Stojana Stanića o stradanju 83 civila Hrvata iz sela Luga, Kuka i Letke pokraj Tomislavgrada 1943. godine. Te ljude krvnički su pobili, odnosno spalili njemački SS vojnici - iz osvete, jer su partizani koji su se skrivali u okolici napadali iz spomenutih sela njemačke straže, vrbovali ljude da pređu na njihovu stranu i prisiljavali ih da im krijumčare hranu. S obzirom da nitko od mještana tako nešto nije htio učiniti, Stanić smatra da ih nisu pobili Nijemci – najvjerojatnije bi to učinili partizani.

Detalji

Objavljeno: 23. studenoga 2007.

Omiljeni ratnik zbog svoje hrabrosti i srčanosti poginuo je kad je pokušavao izvući ranjenog suborca usred neprijateljske topničke paljbe Prvi komu treba dodijeliti odličje Junaka Domovinskog rata Splićanin je Goran Kliškić, heroj bez mrlje, koji je poginuo na dužnosti zapovjednika diverzantsko-izviđačke grupe 4. gardijske brigade spašavajući ranjenog suborca Ivicu Vucu u bitci na Bistrini kod Stona. Podržavajući inicijativu umirovljenog stožernog brigadira Ante Kotromanovića o uvođenju odličja koje bi se dodjeljivalo samo najistaknutijim herojima, to predlažu Kliškićevi suborci Ante Budimir Bekan zvani Buco, Augustin Drnas Tino, Goran Bajić Čobi i Izudin Bećirčić Ćelo.(www.domovinskirat.com)

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2007.

Ove subote ponovno donosimo tragičnu priču o zaboravljenim ljudima, žrtvama Domovinskog rata. U nedjelju 18. studenog, i ove ćemo se godine prisjetiti grada heroja Vukovara i ljudi koji su njegovu slobodu, kao i slobodu cijele nam hrvatske domovine platili svojim životima. Nažalost, ti događaji u svijesti se velikog dijela ljudi, ožive samo na te i takve dane, no što je sa ostalih tristo šezdeset i nekoliko dana u godini? Tko na te ljude misli tada, i dali je to dovoljno s obzirom na to što im svi zajedno,  društvo kao cjelina zapravo dugujemo? Odgovor na to pitanje daje nam i posljednji u nizu tužnih događaja kojima smo posljednjih godina svako malo svjedoci. Vukovarski dragovoljac Antun Martinović Flip (44), prije nekoliko dana oduzeo si je život, pištoljem kojeg je dobio od države kao nagradu za sudjelovanje u ratu. Bio je zarobljen nakon pada grada heroja, poslije čega je prošao strahote srpskih logora u Stajićevu i Mitrovici. Na prijamu u Općinskom poglavarstvu Donja Motičina, prije mjesec dana, ogorčeno je govorio o presudi tzv. vukovarskoj trojci. «Oni su vukovarski krvnici. Ovom presudom kao da su ponovno pljunuli po nama! Tresem se otkad sam je čuo» – rekao je tada Flip. Iza sebe ostavio je kćeri Maju i Anju, suprugu Anicu, brata... (mmb)

Detalji

Objavljeno: 09. studenoga 2007.

Nastavljamo s pričama o zaboravljenim hrvatskim žrtvama iz Domovinskog rata. Tomislav Vuković u Glasu Koncila donosi tragičnu priču koja se zbila u  udolini smještenoj između ličkih brda.  Topovska ili tenkovska granata ispaljena sa srpskih položaja 26. rujna 1991. na autokamp u Grabovcu nedaleko od Plitvičkih jezera, kamo su se sklonile prestrašene žene s djecom iz okolnih hrvatskih sela i zaselaka, ubila je troje malodobne djece iz sela Korana-Špoljarići: tromjesečnog Ivana Špoljarića, šesnaestogodišnju Josipu Špoljarić i sedamnaestogodišnju Dubravku Špoljarić.

Detalji

Objavljeno: 02. studenoga 2007.

I ove subote nastavljamo s pričama o zaboravljenim žrtvama iz Domovinskog rata. Tomislav Vuković u Glasu Koncila piše o tragičnom događaju s istoka Hrvatske. U okupiranom Lovasu, srpski su zločinci 18. listopada 1991. bacili bombu u podrum obiteljske kuće Antuna Pavoševića, gdje su se skrile njegova 42-godišnja supruga Jozefina, 18-godišnja kći Marijana i 59-godišnja majka Slavica. Kada su čuli jauke, zapomaganje i stenjanje ranjenih, sišli su i pucnjima iz strojnica dovršili zločinački naum. Prema pričanju jednoga mještanina, zločinci su se kasnije hvalili kako su kćer Marijanu prije toga silovali.

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2007.

Prenosimo članak o zaboravljenim žrtvama iz Domovinskog rata. Tomislav Vuković u Glasu Koncila donosi priču o zločinu koji se dogodio u zaselku Šašićima u Erveniku, nedaleko od Knina. Pripadnici tzv. »krajinske milicije« zvjerski su 18. siječnja 1992. pobili četveročlanu obitelj Čengić: 39-godišnjeg oca Dragu, 31-godišnju majku Nevenku i njihovo dvoje malodobne djece: 11-godišnjeg Slobodana i 4-godišnjeg Gorana. Damir Travica i Slobodan Kovačević pucali su u njih iz strojnica, zapalili ih u njihovoj obiteljskoj kući, a ranjenu majku, koja je pokušala pobjeći iz plamena noseći u naručju mrtvoga mlađeg sina, Kovačević je zaklao u dvorištu.

Detalji

Objavljeno: 19. listopada 2007.

Kao što smo najavili i ove subote donosimo priču o zaboravljenim žrtvama iz Domovinskog rata. Autor Tomislav Vuković u Glasu Koncila prepričao je istinit tragični događaj iz Karanca kod Belog Manastira. Na napuštenoj farmi Sudaraš nedaleko od Belog Manastira domaći su Srbi 17. listopada 1991. ubili  50-godišnjeg oca Vinka Čička i njegova tri sina: 27-godišnjeg Ivana, 25-godišnjeg Antu i 23-godišnjeg Matu. Prije toga su ih toliko mučili i unakazili da su članovima obitelji zabranili otvoriti ljesove. "Pitanje jesu li HHO ili koja slična nevladina udruga pokazale barem znatiželju za tragediju obitelji Čičak, ili, možda, voditelj koje televizijske emisije (uz jednu jedinu časnu iznimku), ili redatelj filmova o zločinima u Domovinskome ratu - zvuči danas u Hrvatskoj, nažalost, prilično smiješno!"

Detalji

Objavljeno: 13. listopada 2007.

I ove subote donosimo priču o zaboravljenim hrvatskim žrtvama iz Domovinskog rata. U ovom nastavku opisana je tragedija Antuna Vidakovića koji je u Vukovaru izgubio jedanaest članova obitelji. Autor reportaže koja je objavljena u Glasu Koncila, Tomislav Vuković, u uvodu je napisao: "Krajnje je vrijeme da se hrvatski narod ozbiljno zamisli nad poraznom i sramotnom činjenicom da se u javnosti ne zna ni za jednu pobijenu hrvatsku obitelj tijekom Domovinskoga rata, za što su izravno krivi dio sluganske političke elite, brojne licemjerne udruge civilnoga društva s dvostrukim mjerilima, nekoliko zlonamjernih znanstvenika s unaprijed zadanim tezama i beskrupulozni medijski moćnici."

Detalji

Objavljeno: 05. listopada 2007.

Potaknuti prijedlogom nekolicine članova Hrvatskog kulturnog vijeća, pokušat ćemo na našem portalu povremeno donositi autentične priče o ljudskim sudbinama iz vremena Domovinskog rata. Ako neki naš član ili čitatelj raspolaže ovakvom vrstom materijala, neka nam ga pošalje na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova elektronička adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ili Tajništva. Za početak, sljedećih ćemo subota objaviti po jednu od 6 potresnih priča o stradalim hrvatskim obiteljima koje prenosimo iz Glasa Koncila. Prva od njih odnosi se na tragične događaje koji su se 1991. godine odvijali na Glinskom području gdje je od strane domaćih Srba, pripadnika zloglasne vojne postrojbe tzv. Republike Srpske Krajine-«Šiltovi», ubijeno 15 Hrvata, među njima i troje malodobne djece. «Tamošnje su žrtve od svih hrvatskih predsjednika države, vlade, sabora, vladajućih i oporbenih stranaka, županijskih i općinskih struktura, tužiteljstava, udruga za ljudska prava i promicanje demokracije, tolerancije i suživota i sl., zaboravljene, napuštene i obezvrijeđene. Nikada nitko od njih nije iskazao mrvicu sućuti, barem onoliku kada su se natjecali oko nekoliko polupanih prozora». (mmb)

Detalji

Objavljeno: 10. rujna 2007.

Negdje prije hrvatskoga ljetnog mrtvila, prekidanog samo požarima na obali i otocima, koji su dokazali žalosnu neorganiziranost, ali i ravnodušnost prema hrvatskom krajoliku (H. F. Amiel: domovinski pejsaž je duševno stanje), daleko prije jezive kornatske nesreće do koje možda ne bi došlo da osorna vlast nije zanemarila upozorenje Hrvatskoga kulturnog vijeća dano u obliku priopćenja dvadesetak dana ranije, dakle prije ljetne raspuštenosti koja je tragično završila, televizija, radio i poneke tiskovine bile su upoznale javnost s projektom koji bolno dotiče posve zanemaren kraj daleko od mora, dotično Žumberak. Radi se, naime, o projektu zračne luke koja će služiti NATO- snagama. Luka je smještena u Cerklju ob Krki, u Sloveniji, na samoj hrvatsko-slovensko granici, dakle na rubu hrvatskoga Žumberka. Oglasilo se bilo Ekološko društvo Žumberak, izjavu je dao i grkokatolički župnik Mile Vranešić koji će vjerojatno iz svoje Stojdrage vidjeti i čuti teške zrakoplove, slušat će ih bogme i svi Žumberčani. I ne samo slušati i gledati, nego i će njihove šume biti možda zalijevane gorivom koje avioni te vrste ponekad ispuštaju prije slijetanja.

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 03. listopada 2006.

Devedesete godine 20. stoljeća bit će u povjesnicama zapisane kao Tuđmanovo doba i ujedno kao vrijeme kratkotrajne hrvatske državne samostalnosti. Bez obzira što je u polovici toga vremena Hrvatska bila djelomično okupirana, bez obzira što je to vrijeme bilo ispunjeno bitkama za hrvatsku opstojnost i bez obzira na mučna lutanja u društvenoj metamorfozi, bez obzira na sve rečeno, Hrvatska je imala svoju vlastitu, izvornu, samostalnu politiku i vođu koji se nikome nije klanjao. Teško i snažno, Hrvatska se oslonila na sebe i izdržala je. Imala je svoje dostojanstvo, a ono je potrebno jedinki, narodu i državi da bi se osjećali živima. Bez dostojanstva, jedinka se pretvara u krpu, narod u malodušnu gomilu, a država u plijen grabežljivaca.

Detalji

Objavljeno: 01. listopada 2012.

Rečenica "nemojmo se prebrojavati" izriče se dakle uvijek kada Srbi preuzmu u Hrvatskoj više ili mnogo, mnogo više nego što im pripada, odnosno kada ta činjenica postaje toliko očitom da se ne može ne vidjeti i toliko iritantnom da podigne u zrak i najbenevolentijega hrvatskog čovjeka, to više što je nedavna prošlost pokazala kamo sve vodi. U tom se trenutku dakle uvijek pojavljuje partijski moćnik koji govori o prebrojavanju (H. Hitrec)