Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 13. siječnja 2020.

Skijaši su se vratili, tek sada godina može početi. Politička elita bila je zakinuta za snježne radosti, jer je morala sjediti u Zagrebu poradi predsjedanja Vijećem Europske unije, to jest EU kao takve, što je s kulturne strane vrlo dobro jer su neki od hrvatskih političara prvi put vidjeli iznutra Sveučilišnu i nacionalnu knjižnicu. Do knjiga doduše nisu stigli, zbog jakog osiguranja. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2020.

Treba čuvati živce. Svašta smo već pregrmili, pa ćemo i ovo. Ono što ja vidim jest nepobitna činjenica da je hrvatska politika, stranačka i nestranačka, personalna i kolektivna, pala u ruke nekolicine prgave i tašte dječice iz Očenašekova vrtića, likova koji se međusobno natječu i to im je glavna zabava, dok se narod srdi i uzbuđuje. Tri mudraca koje slavimo danas, dok ovo pišem, u velikom su luku zaobišla Hrvatsku. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. prosinca 2019.

Uopće ne sumnjam da će kandidat SDP-a i pridruženih cirkusanata u zadnjim izjavama biti ispunjen hrvatstvom i hrvatskim zanosom uopće, kao što je bio i u danima prije parlamentarnih izbora koje je izgubio. Ali ljudi kratko pamte, padaju na trikove šibicara, a kako ne bi na retoriku koja godi ušima. Osim toga, Hrvati jedva čekaju da krivo izaberu, da bi imali materijala za gunđanje i zabavu. Već su imali u ovom stoljeću tri petoljetke za pamćenje. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 23. prosinca 2019.

O ponoći slušam na radiju rezultate, Milanović prvi u prvom, Kolinda druga, Škori brončana medalja s dobrim postotkom, predigrom za parlamentarne. Poludesni, četvrtdesni i desni spektar se malo zaigrao, tek toliko da se vidi kako nije sklon jednoumlju. U drugom će se krugu uozbiljiti, ili će u deveti krug. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2019.

Dok se vozila do Arene, lepo je mogla vidjeti ćirilićne plakate, sutradan gledati utakmice hrvatskih klubova sa srbijanskima u ABA ligi, pa što da pomisli nego da se u Jugoslavija vratila, ljepša ni ikad. Ljubav nas veže i spaja. Ako su u rasprodanoj Areni bili svi ljubitelji Miloševića i Tita, dobro je. Nije dobro što ih je mnogo više u Hrvatskoj i rade na svim scenama, ne samo estradnim i kazališnim. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2019.

Na prvoj godišnjoj skupštini predložit ću novi naziv za HKV, to jest prošireni: HK, queer kulturno vijeće. I još jednu promjenu statuta: HKV djeluje na cjelokupnom području istospolne Jugoslavije. I onda neka mi tko kaže da to nije dodana vrijednost. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2019.

Kad se pitate može li Hrvatska bolje, odgovor je da ne može. Hrvatsku u raljama (uz još štošta) drži birokracija kojoj je dobro, koja se zabavlja pakosteći „strankama“. Ništa se nije promijenilo od vremena bivšega sustava, samo što ima više stranaka. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 25. studenoga 2019.

Kog vraga su orjunaši cvilili što nema Vučića u Zagrebu (opravdan izostanak), kad je na skup u Areni došla njegova srodna duša i čak postala predsjednikom EPP-a. Tusk, doduše, u svojim stajalištima nema dobru korespondenciju s poljskim narodom koji bira Pravo i pravdu, kao što i mnogi europski elitisti nemaju čvrstu vezu s narodima u svojim zemljama. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2019.

Predsjednica Časnog suda zagrebačkog HDZ-a, uputila je u srijedu očitovanje vodstvu stranke - predsjedniku Andreju Plenkoviću, glavnom tajniku Gordanu Jandrokoviću, šefu zagrebačkog HDZ-a Andriji Mikuliću, te članovima Suda časti - iz kojeg proizlazi da se oko ovog slučaja nisu poštovale procedure.(JL)

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2019.

Postoji još jedna, sveprisutna peta kolona, nevještom oku nevidljiva i nepregledna, zbog snažne disperziranosti, kapilarne rasprostranjenosti od vrha do dna. Ta kolona u studenom tiho i skrovito odaje počast srpskim zločinima i počiniteljima, iza zatvorenih prozora i spuštenih rebrenica, a čim prođe jednodnevna jednom godišnje obavljena hodanja, peta izlazi na svjež zrak i duboko udiše takozvanu hrvatsku demokraciju, te u ostalim danima i mjesecima radi svoj posao. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2019.

Ništa se u Hrvatskoj nije promijenilo, osim njezina naziva. Nije više SRH nego samo RH, orjuna i slične misaone skupine čvrsto su se održale u sedlu, devedesete nastoje zaboraviti kao tužno razdoblje kada nisu mogli posve slobodno raditi protiv Hrvatske, razdoblje koje će se pamtiti, vele oni, po korupciji s Tuđmanom na čelu. Ostalo što je učinio nije važno, ako je još nešto uradio, bolje je o tome ne govoriti, bolje po njega. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2019.

Reakcije na zadnje Kolindine zavjese pokazale su koliko je živa i strasna (strašna) ljubav prema komunističkoj Jugoslaviji i nakon trideset godina moderne hrvatske države, da je ta ljubavna priča očito besmrtna koliko i tužna – prije svega jer je očito da je dio hrvatskih građana (nazivam ih tako za ovu priliku) zaostao i zastao u vremenu, da je negdje devedesete pao u komu iz koje se nikako ne može probuditi. To je taj komatozni balast koji nam ne da naprijed. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2019.

Rujanska rezolucija Europskoga parlamenta o važnosti europskoga sjećanja za budućnost Europe ne donosi posebne novosti u odnosu na slične rezolucije toga tijela na istu temu, tek je ponešto modernizirana i proviđena iskustvima iz zadnjih petnaestak godina, odnosno pojavama zapaženim od vremena rezolucije 2006. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 21. listopada 2019.

Mnogi silovatelji žive mirno u Hrvatskoj, mnogi mirno žive u Srbiji, svi su mirni jer Srbija ima jurisdikciju i nad zločinima počinjenim u Hrvatskoj, što je hrvatskim državnim vlastima i pravosuđu vrlo zgodno, ne moraju ništa poduzimati. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2019.

Nobel dodijeljen Handkeu samo je šlag na torti, na neki način međunarodno priznanje ljubiteljima genocida, koji Srbija ne priznaje, ni Handke. Sljedeći nobelovac (za mir) mogao bi biti Zuroff, koji također ne priznaje srpski genocid u Srebrenici. Hrvatima je ulaz zabranjen, pa imali su već nobelovca Ivu Andrića, samoodvedenog u druge vode. I tako, ode Nobelova nagrada u povijest, na najtužniji mogući način. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2019.

Ljevičarenje ne bi u nas bilo tako kobno, da je zdravo (a ne samo vrlo živo), ali nije, bolesno je od prigušenog ili otvorenog protuhrvatstva, što mu daje dodatnu, razornu dimenziju, u većini zemalja posve nepoznatu, jer u njima ni ljevičari, osim anarhističkih luđaka, ne idu protiv vlastite domovine. (H. Hitrec)