U nedjeljnom Večernjaku novinar i ministrica o medijima
U današnjem, nedjeljnom, Večernjaku je, uz niz ostalih članaka i ostalih vrsta novinarskih
uradaka, objavljen i zanimljiv intervju s ministricom kulture. Cijeli razgovor, uz internetske mogućnosti, koje još nismo svladali, može se pročitati ako se investira sedam kunića na kiosku i ostalim mjestima medijske ponude.
Nas je zainteresiralo jedno pitanje novinara Večernjaka, ne samo kao voditelja razgovora nego i kao čovjeka od medija, ministrici, kao i odgovor ministrice, što ćemo prepisati u cijelosti:
Večernji list:
„Vašem sektoru pripadaju i mediji: Most se zalaže za smanjenje TV pretplate – čini mi se, bez prave svijesti o tome o čemu bi ona zapravo trebala služiti – a Andrej Plenković istaknuo je potrebu restrukturiranja HRT-a. Kakvi su planovi?“
Ministrica:
„Tradicija je europskih država da čuvaju i razvijaju javne radiotelevizijske servise kako bi poticali pluralizam
medija, osiguravali kulturnu raznolikost, ulagali u kreativne industrije, osiguravali prisutnost sadržaja koji u komercijalnim medijima nikada neće moći naći svoje mjesto jer nisu isplativi. Govoriti o visini pristojbe s pozicije financijskih poteškoća hrvatskih građana, potpuno je legitimno, ali s druge strane jednako treba vidjeti što je potrebno da bi HRT mogao ispuniti svoju ulogu i pružiti zakonom definirane javne usluge. Restrukturiranje HRT-a treba dovesti do toga da se još više sredstava oslobodi za ulaganje u program. To je u interesu hrvatske kulture, umjetnost, to je primarni hrvatski interes. HRT već je obavezan ugovorom na to restrukturiranje, ali to se dosad nije nadziralo, a to će biti dobro za HRT, za građane, za Vladu, industriju...“
Lako je s tuđim novcima po koprivama
Zašto su nam to pitanje i odgovor bili posebno zanimljivi. Zato što se opet jednom našim novcem obveznika
plaćanja pristojbe pokušava mlatiti po koprivama. I ne samo to. Pokušava se od strane predstavnika medija u ovom razgovoru inicijatore nekih promjena svesti na nevježe koji o tomu, uz nesigurnost novinara, izraženu njegovim izričajem – čini mi se - nemaju svijesti o tomu čemu bi pristojba trebala služiti. S druge strane u prvi plan se, bit ćemo slobodni ponoviti, od strane ministrice izdiže tradicija europskih država da čuvaju i razvijaju radiotelevizijske servise, ali se ništa ne kaže o novcu kojim se to ostvaruje, te radi li se samo o novcu njihovih obveznika pristojbe ili se radi i o drugim sredstvima.
Naglašava, se ponovimo, da je cilj poticanje pluralizma medija, osiguravanje kulturne raznolikosti, ulaganje u kreativne industrije, prisutnost sadržaja koji u komercijalnim medijima nikada ne će moći naći svoje mjesto jer nisu isplativi. I sada bi to sve trebalo ponoviti i treći puta i zapitati se, ali ne samo sebe, zašto sve to što je u tradiciji europskih država, treba „razrezati“ kao porez, namet, na obveznike plaćanja pristojbe. Ne bi li trebalo na neki način podijeliti i sredstva između HRT i civilnih udruga koje se bave djelatnostima koje također ne zanimaju komercijalne televizije. Ni druge subjekte.
Visina plaća i mirovina u odnosu na „razrezanu“ pristojbu
Pa i nama je nešto malo poznato da se HRT namiruje uz sredstva iz pristojbe i sredstvima iz promidžbenog NerazjašnjenoOstalo je ne do kraja razjašnjeno pitanje razlikovanja državne i javne televizije jer se kao uzori uzimaju, tako to slijedi iz teksta, države i njihove javne televizije, a naša je u domeni javnih televizija. Uz financiranje iz „razrezane“ pristojbe.programa, kao i komercijalne televizije. Ako to nije doprinos pluralizmu medija, što jest. Mi smo među
najsiromašnijim i najmanjim ne samo članicama EU nego i ostalim europskim državama, koje nisu članice. To se isto tako odnosi i na platežne mogućnosti naših obveznika i visinu plaća i mirovina o odnosu na ostale europske države. Sve to svakodnevno, pogotovo o ovrhama i visini odvjetničkih honorara, čitamo i slušamo u medijima. O tomu u intervjuu skoro pa nije bilo govora. A cijeli taj, moderno rečeno, eterski cloud počiva na našim obveznicima plaćanja pristojbe.
Isto tako po našem mišljenju ostalo je ne do kraja razjašnjeno pitanje razlikovanja državne i javne televizije jer se kao uzori uzimaju, tako to slijedi iz teksta, države i njihove javne televizije, a naša je u domeni javnih televizija. Uz financiranje iz „razrezane“ pristojbe.
Ponovimo još jednom i to da je ministrica naglasila da restrukturiranje HRT-a, koje do sada nije bilo dovoljno nadzirano, bez odgovora na pitanje – zašto, treba dovesti, ponovimo i to, do toga da se još više sredstava oslobodi za ulaganje u program, što je, naglasila je ministrica, u interesu hrvatske kulture, umjetnosti, označivši da je to primarni hrvatski interes. Pri tomu ne bi trebalo zaboraviti i da je također primarni, ako ne primarniji, hrvatski interes da obveznici plaćanja pristojbe imaju dovoljno sredstava za platiti „razrezanu“ pristojbu.
Je li vrijeme za promjenu mudrosti – gledajte OTV, a plaćajte pristojbu HRT-u?
Normalno je da se u cijelom razgovoru spominje pridržavanje zakona, ali primjena zakona s vremenom može
pokazati da praksa traži izmjene ili dopune. Ima li dovoljno otvorenosti i pripremljenosti za razmišljanje na taj način? Ovdje, s obzirom da se radi o poslu Vlade, u ovom slučaju vladine ministrice, mogli bi još jednom ponoviti izjavu jednog od izraelskih veleposlanika prigodom odlaska iz RH: „ Uloga je i dužnost suverenih vlada da stvore uvjete i da ulože sredstva koja će učiniti mogućim i dostižnim naše osobne ciljeve“.
Također ćemo si dopustiti još jednom ponoviti, uz ovaj mali osvrt na prigodničarski intervju, i duboku, nezaboravnu, mudru sentenciju Romana Bolkovića, dok je radio na OTV, glede HRT-pristojbe „Gledajte OTV a plaćajte pristojbu HRT. Ovo smo učinili stoga što je ovaj renomirani novinar sada mic-po-mic dobio emisiju na HRT, što bi moglo imati utjecaja na razrješavanje ovog, jedno od mnogih, gordijskih čvorova naše svakodnevice, a po onoj Napoleonovoj, da svaki njegov vojnik u svojem telećaku nosi maršalsku palicu, i moguće nekog drugog... Narod bi rekao – na muci se poznaju junaci, ali i – došla maca na vratanca...
DRAN



Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
