Komentar izvješća Amnesty Internationala o ljudskim pravima

Zbog mnogih nejasnoća i nedorečenosti u tisku navedenim odlomcima izvješća želim se otvoreno obratiti AIH u Zagrebu, premda je prema članku Večernjeg lista od 20.02.2013. AIH prestao djelovati u RH-oj. Prema izjavi tadašnje direktorice Sanje Freiberg zbog pravnih i financijskih problema – stečaja i zbog kršenja prava vlastitih radnika.

Kod izvješća mi nije jasno zastupa li AI u državama samo prava manjina ili i kršenje ljudskih prava svih državljana neke države kao i svih evidentiranih manjina te države? Tko je sve sudjelovao u sastavljanju Izvješća o Hrvatskoj? Jesu li predstavnici izvršne i sudbene vlasti prije objavljivanja izvješća imali mogućnost dopune podataka ili traženje ispravaka u njemu?

JUS-INFO i Youtube iznose ukratko sljedeći, nadam se točna, sadržaj izvješća.

AIH navodi: Srbi i Romi hrvatski građani srpske i romske nacionalnosti i dalje su diskriminirani. Građani srpske nacionalnosti diskriminirani su pri zapošljavanju u javnom sektoru i povratu stanarskog prava na stanove Amnesty2ispražnjene tijekom rata 1991.-1995.

Moje primjedbe: Gosp.Kosor je u Poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava navela da na svim razinama sudbene, upravne i izvršne vlasti treba biti zastupljeno 5,5 % pripadnika manjina, a da kod toga nije navela koliko mora u tom postotku biti pripadnika srpske, romske i ostalih manjina. AIH ne bi trebao dati paušalne podatke, pogotovo kada se zna koliko je pripadnika manjina u vladi i da se u HS-u nalazi 8 pripadnika manjina + oni koji su ušli na stranačkim listama.

Gosp. Kosor je dalje navela da je za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u državnom proračunu u 2007. utrošeno 18 milijuna €, a u 2008. 21,36 milijuna € što predstavlja povećanje od 18%. Da je iz državnog proračuna dano udrugama nac. manj. u 2004. 2,9 milijuna €, a u 2006. 3,96 milijuna €, a u 2006. za informativno djelovanje manjina 1,7 milijuna €. (Zamislite da su se ti milijuni eura uložili u gospodarstvo, zdravstvo i školstvo koliko bi to pomoglo svim građanima Hrvatske bez obzira na nacionalnu pripadnost. Tko je imao koristi od tih sredstava i tko je kontrolirao trošenje tih sredstava? Svi ti iznosi se nalaze u našem dosadašnjem i budućem otplaćivanju dugova.)

Navodna segregacija

AIH navodi: Romi u Hrvatskoj segregirani su u naseljima bez osnovne infrastrukture. AIH podsjeća da su prošle 4 godine od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Oršuš i drugi protiv Hrvatske (2010.) po tužbi na segregaciju romske djece u školama, a da još uvijek mnoga pohađaju nastavu u segregiranim razredima.

MP: O problemu školovanja romske djece imam samo saznanja iz medija i da se negdje bolje rješava, a negdje lošije. Ali n.pr. srpsku manjinu ne smeta segregacija u Vukovaru u kojem njihova djeca pohađaju posebne vrtiće i škole. Zbog čega AIH ne pristupa svim ostalim segregacijama na isti način kao n.pr. neka djeca su sita a druga gladna i to bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, neka dolaze u školu iz čistih stanova s priključkom na struju i vodu dok druga iz hladnih kuća ili stanova s iskopčanom strujom i vodom ili te priključke još i nemaju itd. Zar takovo vaše pristupanje problemima ne predstavlja diskriminaciju nekih grupacija stanovništva? U 21. stoljeću bi sva djeca morala imati iste uvjete odrastanja.

AIH primjećuje da RH nije postupila rješavanju problema Roma prema presudi Oršuš protiv RH-e Europskog suda za ljudska prava i nakon 4 godine od donošenja presude.

MP: Obitelj Oršuš i ostali ne mogu kao fizičke osobe tražiti od Vijeća Europe da prati provedbu navedene presude. Ali to mogu tražiti pravne osobe pa tako i AIH. Vaš postupak traženja provedbe bi puno bolje mogao pomoći obitelji Oršuš od pisanja samog izvješća.

Je li AIH poznato da hrvatska izvršna i zakonodavna vlast ne ozakonjuje niti sve Odluke Ustavnog suda RH-e pa tako i onu iz 1998. NN 48/98. i da i na taj način zakida neka prava onih građana koje pogađa neozakonjenost tih odluka, ne samo manjina?

AIH navodi: Diskriminacija Roma nastavlja se na tržištu rada, a položaj te manjine teži je u ruralnim područjima, napose mladim Romkinjama.

MP: Mislim da romska populacija dijeli sudbinu svih 340 000 nezaposlenih.

AIH navodi: Kršenje pravde u slučaju nestalih osoba i civilnih žrtava rata Hrvatska nije donijela zakon o nestalim osobama čime nastavlja kršiti prava rodbine nestalih osoba.U kolovozu je Hrvatska potpisala regionalnu izjavu o nestalim osobama i obvezala se utvrditi sudbinu 2200 nestalih u Hrvatskoj, no tek treba ratificirati Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka. Hrvatsko pravosuđe krši pravdu prema obitelji i rodbini civilnih žrtava rata jer nije donijela cjelovit zakonski okvir za reguliranje statusa i obeštećenja svih civilnih žrtva rata. Europski sud za ljudska prava razmatra s hrvatskom vladom 17 takvih slučajeva civilnih žrtava rata.

MP: Tko je potpisao regionalnu izjavu o nestalim osobama? Predsjednik države, vlade, sabora ili Dokumente? Cinično je navoditi da se je hrvatska obvezala utvrditi sudbinu 2200 nestalih u Hrvatskoj, kada se uporno traže NestaliTko je potpisao regionalnu izjavu o nestalim osobama? Predsjednik države, vlade, sabora ili Dokumente? Cinično je navoditi da se je hrvatska obvezala utvrditi sudbinu 2200 nestalih u Hrvatskoj, kada se uporno traže podaci od drugih država nastalih nakon raspada SFRJ da upoznaju Hrvatsku s grobnicama ubijenih i nestalih hrvatskih državljana Želite li reći da RH namjerno ne želi razjasniti taj problem jer bi ona ispala kao najveći krivac za nestale?podaci od drugih država nastalih nakon raspada SFRJ da upoznaju Hrvatsku s grobnicama ubijenih i nestalih hrvatskih državljana Želite li reći da RH namjerno ne želi razjasniti taj problem jer bi ona ispala kao najveći krivac za nestale?

Je li dozvoljeno ili uobičajeno da Sud za ljudska prava u Strasbourgu tužbe raspravlja s hrvatskom vladom? U Hrvatskoj su to, bar bi trebale bit, dvije samostalne institucije koje ne smiju utjecati jedna na drugu. SzaLP mora donijeti svoju presudu, a vlada mora po njoj postupi, a može tužbe i odbaciti kao neosnovane po svojoj već duže ustaljenoj praksi.

AIH navodi: Referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici Ustavni sud proglasio je neustavnim. Peticija se je odnosila na područje cijele Hrvatske, no skupina Hrvatskih ratnih veterana specifično je ciljala uporabu ćiriličnog pisma u Vukovaru, u javnim ustanovama.

MP: Možda i nije potrebno zbog toga pitanja provoditi referendum, jer to može riješiti izvršna i zakonodavna vlast na osnovi prikupljenih potpisa za referendum. Zbog nepotrebnih troškova i boljeg suživota potrebno je samo 1/3 pripadnika manjine vratiti na stanje prije Račanove vlade do 2003. na potrebnu ½ stanovništva koje pripada jednoj manjini. Mislim da bi vam bilo u interesu tj.AIH-u da se smire nesporazumi prije svega na područjima teškog ratnog stradanja. I da podrže zahtjev za vraćanje na 50% +1 kod uvođenja dvojezičnih ploča ili uporabe manjinskog jezika u svim državnim institucijama.

Ipak nije sve crno, AIH nas je i pohvalio.

AIH navodi: Ministarstvo branitelja predstavilo je nacrt zakona o žrtvama spolnog nasilja u Domovinskom ratu koje im jamči psihosocijalnu i medicinsku pomoć, besplatnu pravnu pomoć i novčanu odštetu. Međutim u nacrtu tog zakona ne navodi se novčana svota obeštećenja ratnih žrtava spolnog zlostavljanja.

MP: Niste dali primjedbu, osim na visinu svote obeštećenja, to što nije jasan i pouzdan izvor plaćanja, jer nije navedeno da će se osigurati iz proračuna već iz nekog fonda. Niste dali primjedbu na silovatelje, koji nisu svi zbog istog motiva napravili ratni zločin silovanja. Premda sve žrtve moraju primiti isto obeštećenje. Pripadnici HV su to radili individualno prema svojim strastima ili mržnji, dok su silovatelji agresorske srpske vojske i paravojnih jedinica to radili sustavno u svrhu ponižavanja hrvatskog naroda i navođenja na njegov bijeg iz okupiranih područja. Niste tražili jasno definiranje počinitelja tih zločina. Svi ostaju prema vama jednako krivi.

AIH navodi: LGBT zajednice. Zakon o životnom partnerstvu od 15.srpnja jamči osobama istospolne orijentacije jednaka prava kao heteroseksualnim partnerima osim prava na posvajanje djece. Zakon uvodi instituciju partnera-skrbnika koji stječe roditeljsku skrb i sva prava i obveze koja iz toga proizlaze. Dodaje da su u Hrvatskoj uspješno održane gay parade i da je odobren azil homoseksualcu iz Ugande.

AIH navodi: Hrvatski vojni časnik Božo Bačelić prva je osoba osuđena u Hrvatskoj za ratni zločin počinjen tijekom operacije Oluja, a vode se još dva takva procesa. Ukupno 8 pripadnika Hrvatske vojske te 15 pripadnika srbijanskih vojnih formacija suđeno je lani za ratne zločine.

Što nije spomenuto?

Pitanja: Zbog čega ne navodite u izvješću: Necivilizirane deložacije, u većini socijalno ugroženih obitelji, iz jedinih stanova ili kuća i to zbog duga puno manjeg od vrijednosti nekretnine? Blokirane građane koji nisu na vrijeme informirani i nisu otvarali druge tekuće račune pa nisu mogli koristi niti socijalnu pomoć, dječji doplatak ili druga socijalna primanja. Oni i njihova djeca moraju jesti svaki dan, a ne čekati mjesecima na neku državnu regulativu. I to je propust državnih institucija bar prema onim obiteljima koje nisu svojom krivicom zapale u krizu. Niste naveli u zadnje vrijeme češće primjene slanja nepoćudnih građana zatvorenika u psihijatrijske bolnice.

Niste naveli da je skoro praksa da radnici za svoj rad mjesecima ne dobivaju plaću. Niste naveli da hrvatska PlaćeNiste naveli da je skoro praksa da radnici za svoj rad mjesecima ne dobivaju plaću. Niste naveli da hrvatska država i ne pokušava socijalno stambeno zbrinuti stambeno nezbrinute samce i obitelji, a koji imaju pravo na stan. Jesu li oni diskriminirani?država i ne pokušava socijalno stambeno zbrinuti stambeno nezbrinute samce i obitelji, a koji imaju pravo na stan. Jesu li oni diskriminirani? (Gospođa Kosor je u Poglavlju 23. navela da je Vlada donijela 17.07. 2008. zaključak prema kojem svi korisnici stanova povratnici, izbjeglice prema rješenjima do trenutka njihovog stambenog zbrinjavanja dobivaju novčanu potporu za najam stana 25.- kuna po osobi i danu.)

Niste naveli da RH ne rješava probleme privatnih vlasnika oštećenih u komunizmu, jer im se ne vraća posjedovno vlasništvo nad nekretninama u njihovom vlasništvu već punih 25 godina.

Posebno ću se osvrnuti na vaše traženje povrata stanarskog prava. Između ostalog i zbog dva oglasa u Slobodnoj Dalmaciji od 7.3.2015., a koje je objavila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama APN.

Preko cijele stranice objavljena su dva oglasa. Jedan oglas, sigurno već 12. po redu, raspisuje sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o provedbi zbrinjavanja povratnika-bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi tj. Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju gotovih stanova, bez primjene odredbe Zakona o javnoj nabavi U javnom pozivu navedeni su gradovi od Karlovca, Osijeka, Rijeke Zadra, Šibenika,Splita, Dubrovnika i drugi. Kvadrature od 35 m2 do 95 m2. Po kvadraturi nije naveden i broj stanova te kvadrature već samo kvačica. Ako se uzme jedna kvačica jedan stan onda ukupna potrebna kvadratura stanova prema pozivu iznosi 3220 m2 i uz paušalnu cijenu 1000.-€/m2 ukupna nabavna vrijednost iznosi 3 220 000.-€ ili 27 370 000.-kuna.

Drugi Javni poziv oglašava Republika Hrvatska, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao i Regional Housing Programme, a na temelju članka 3. Uredbe o Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem tekstu APN), APN raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju gotovih stanova za gradove Glina, Hrvatska Kostajnica,Petrinja,Gospić, Drniš, Pakrac, Knin, Obrovac i drugi kao i za Dubrovnik-Mokošicu, isto bez odredbe Zakona o javnoj nabavi.U tom pozivu se ne navode povratnici pa se možda možemo nadati da se radi o zbrinjavanju branitelja i socijalnih slučajeva. Na kraju poziva nanizane su zastave 9 država, UNHCR-a,OSCE i CEB. Što to znaći? (Gosp. Kosor je u Poglavlju 23. navela da su u troškovima zbrinjavanja sudjelovali strani donatori s 5% ukupnih troškova. Znače li zastavice da će sada sudjelovati s većim postotkom?)

U pozivu se pozivaju na članak 3. Uredbe o APN. Članak 3(1) glasi da APN ima ovlast da u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, sklapa ugovore o kupnji ili zamjeni nekretnina u RH-oj, s fizičkim i pravnim osobama, koje su vlasnici tih nekretnina, osim onih nekretnina čiji je pravni promet uređen posebnim propisima. Čl.3 (2) glasi da APN kupuje nekretnine iz stavka 1. ovoga članka na temelju prijedloga vlasnika. Čl.3 (3) nekretnine stečene pravnim poslom iz stavka 1. ovog članka, APN je ovlašten prodati ili darovati domaćim fizičkim osobama, ili im dati u najam ili zakup.I ludom bi to bilo previše za razumjeti, pogotovo „darovati". Prema tome kod oba poziva koristiti će se za kupovinu stanova proračunska sredstva, a APN može te stanove čak darovati.

Dužnost je svih nevladinih udruga ili međunarodnih udruga koje se zalažu za ljudska prava izraditi svoja izvješća koja daju u javnost na osnovi točnih podataka i važećim zakonima država na koje se izvješća odnose.

Zakon o stambenim odnosima SFRJ

Izgleda da su djelatnici AI to propustili, pogotovo što se tiče „stanarskih prava" , pa ih zbog toga želim podsjetiti na: U SFRJ postojala je gradnja društvenih stanova, nepoznati vid stambene izgradnje u državama bez komunističke vlasti. Gradilo se je na zemljištu dobivenom nacionalizacijom i konfiskacijom ili uz minimalnu naknadu vlasnicima. Svi zaposleni građani izdvajali su iz svog dohotka u stambeni fond. SRH izdvajala je i u savezni fond za gradnju vojnih i ostalih stanova. Na taj način zbrinuto je manje od 20% uplatitelja – radnika i službenika. Ostali nisu dobili ništa, pa niti nakon prodaje društvenih stanova bar vrijednost 1 m2 stana.

Zakon o stambenim odnosima SFRJ bio je na snazi u RH-oj do 1996. godine i njegov članak 124. je točno regulirao kada se gubi stanarsko pravo, a u kojem slučaju se ne gubi. Prema tome odredbe tog zakona se odnose na sve koji su svojom voljom napustili stanove, a pogotovo na one koji nisu niti imali stanarsko pravo već su stanove koristili dok su bili na službovanju u tim gradovima. Tadašnje „stanarsko pravo" nije značilo i vlasništvo već pravo stanovanja koje se ubraja u osobne služnosti. Takav stav su zauzeli hrvatski sudovi, Ustavni sud RH-e kao i Sud za ljudska prava u Strasbourgu.

U prvom Ustavu RH-e ukinuto je društveno vlasništvo i društveni stanovi su išli u prodaju NN 43/92. mnogim inozemnim organizacijama nije jasan pojam „stanarskog prava" i uspoređuju ga s vlasništvom i to zbog vaših interpretacija. Raznim svjetskim emisarima se dozvoljava nasilno krojenje stambene politike u RH-oj. U RH-oj donesen je 1996. Zakon o najmu stanova u kojem se stanari sa stanarskim pravom preimenuju u zaštićene najmoprimce. U EU državama postoje samo najmoprimci s ugovorom o stanovanju na određeno ili neodređeno vrijeme. Naziv „zaštićeni najmoprimac" je upitan i nepotreban

Pročitajte Sporazum o sukcesiji Aneks G prema kojem je reguliran povrat nekretnina VLASNICIMA kojima su u ratu i poslije bile otuđene. Dakle vlasništvo. A u toč. 6. PupovacIzgleda da i vi tj. AI djeluje na isti način kao Pupovac pa stanarsko pravo izjednačujete s imovinom, a tom rezolucijom se RH kažnjava s milijardama kuna proračunskih sredstava i to zbog toga što se je obranila u agresorskom ratu. Koja je to vlada koja najednom naziv izbjeglica ili prognanik preimenuje u povratnike i zajedno sa srpskom manjinom u koaliciji derogira vlastite zakone?Aneksa G je regulirano i pitanje stanarskog prava koje regulira svaka država sljednica. Prema tome Hrvatska mora postupati prema svojim zakonima.

Krajem siječnja 2010. Odbor za migracije i populacije Vijeća Europe usvojio je rezoluciju koja bi izbjeglicama i prognanicima u zemljama Vijeća Europe, uključujući i bivše nositelje stanarskog prava, trebala olakšati povrat imovine koju su izgubili u kontekstu ratnih zbivanja. Dakle Odbor je smatrao stanarsko pravo pravom vlasništva. Tada je na tu rezoluciju 1708 uložila amandmane s pozivanjem na relevantne slučajeve iz prakse Europskog suda za ljudska prava. jedino delegacija Hrvatske vlade koji nije prošao. Mišljenje g.Pupovca je bilo mjerodavnije, on ne prihvaća niti odluke ESzaLJP, prihvaća samo ono što po njegovom mišljenju koristi srpskoj manjini u Hrvatskoj.

Dalje je objasnio da su svi ti amandmani imali za cilj devalviranje osnovne intencije rezolucije, a to je priznavanje instituta stanarskog prava.Na sjednici Odbora Pupovac je rekao da i ova rezolucija, osim što ima humanitarni karakter, istovremeno ima i karakter osude politika koje dovode do masovnog raseljavanja stanovništva, ali i služi njihovoj prevenciji budući da se postavlja pitanje bi li ratni vođe takve politike uopće provodili da su bili svjesni kako će morati omogućiti povrat imovine uz goleme financijske troškove.

Izgleda da i vi tj. AI djeluje na isti način kao Pupovac pa stanarsko pravo izjednačujete s imovinom, a tom rezolucijom se RH kažnjava s milijardama kuna proračunskih sredstava i to zbog toga što se je obranila u agresorskom ratu. Koja je to vlada koja najednom naziv izbjeglica ili prognanik preimenuje u povratnike i zajedno sa srpskom manjinom u koaliciji derogira vlastite zakone?

Zamolba

Molim, da mi radi vaše vjerodostojnosti i objektivnog stava prema svim državljanima RH-e odgovorite i objasnite: Odnosi li se Rezolucija 1708 i na R Srbiju, Crnu Goru i BiH?

U koju međunarodnu konvenciju o ljudskim pravima i izbjeglicama se uklapaju djelatnici SFRJ institucija koji su svojom voljom i svom pokretnom imovinom napustili gradove izvan područja od posebne državne skrbi, kao Zagreb, Split i druge? Koliko je u tim gradovima bilo prisilno izbačeno obitelji, a koje nisu htjele napustiti Hrvatsku i jesu li do sada u sudskim postupcima dobile povrat istih ili zamjenskih stanova? Kao ozbiljna institucija koja se bori za ljudska prava manjina bi te podatke morala imati i znati. Na odgovoru se zahvaljujem unaprijed.

Mira Ivanišević
.

Uto, 28-10-2025, 11:43:39

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.