Održana konferencija HAZU-ova Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, najviše znanstvene i kulturne ustanove u RH, dva je dana, 18. i 19. listopada 2021. godine, trajala konferencija „Norma hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću“. Konferenciju je organizirao HAZU-ov Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika (osnovan 29. siječnja 2020. godine) na čelu s predsjednikom akademikom Rankom Matasovićem. Izlagalo je 13 jezikoslovaca (Marko Alerić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Jadranka Gvozdanović, Zrinka Jelaska, Mislav Ježić, Amir Kapetanović, Ranko Matasović, Anita Peti-Stantić, Bojan Marotti, Mate Kapović, Anđel Starčević i Diana Stolac), a dvojica izlagača poslala su svoje pisane radove (Artur Bagdasarov i Drago Štambuk).

Konferencija HAZU

Konferencija HAZU 3

Već se iz popisa sudionika može uočiti kako je tu bila riječ o jezikoslovcima koji nemaju jednake teorijske poglede o hrvatskom standardu i njegovu normiranju, što je naglašeno i u najavi konferencije, pa je tim važnije pozitivnim ocijeniti HAZU-ov pokušaj argumentirane rasprave i želje za uspostavljanjem dijaloga, kao i davanja odgovora na nekoliko važnih pitanja koja su bila istaknuta među ciljevima toga skupa.

Kakva je uloga norme i normiranja hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću, postoje li institucije koje bi se trebale baviti normiranjem i njegovanjem norme hrvatskoga standardnoga jezika i koje su to institucije, postoje li elementi hrvatskoga jezika koji nisu normirani i na koji bi ih način trebalo normirati, kako uskladiti potrebu za normiranjem standardnoga jezika i neizbježne jezične promjene, postoji li „ideologija standardnoga jezika“ i jesu li njezine posljedice društveno štetne, je li potreban zakon o hrvatskom standardnom jeziku i njegovoj javnoj uporabi i što bi taj zakon trebao sadržavati, samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji Akademijina Odbora za normu. Pokazalo se tijekom izlaganja da se otvaraju i nova pitanja, ali i da – što je važnije – postoji akademska znatiželja i propitivanje, želja da se među stručnjacima uspostavi suglasje oko najvažnijih pitanja koja su u interesu razvoja i budućnosti hrvatskoga jezika, kao i to da čak i oni jezikoslovci koji u javnosti ostavljaju dojam kao da su protiv čvrste norme ipak prosvjeduju kad je što nedorečeno, kad se ne podudaraju jezična pravila i popisi, kad jezični savjetnici daju oprječne savjete i zbunjuju korisnike i sl.

Treba pozdraviti raspravu o zakonu o hrvatskom jeziku, ali...

Osim izlaganja koja su se bavila povijesnim pregledima i teorijskim pogledima koji se odnose na normu i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (Gvozdanović, Matasović, Marotti), na konferenciji se nekoliko jezikoslovaca osvrnulo na rad ukinutoga Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika (Bagdasarov, Bašić, Grčević i Ježić), čije zaključke i preporuke nasljeduje HAZU-ov Odbor za normu, dio ih je svoja izlaganja usmjerio prema jezičnoj stvarnosti i uporabi prenoseći iskustva iz prakse (Alerić, Jelaska, Kapetanović, Peti-Stantić, Kapović, Starčević, Stolac, Štambuk), a neki su izlagači otvorili mogućnost šire rasprave o zakonu o hrvatskom standardnom jeziku i njegovoj uporabi. Takav zakon spomenuli su u svojim radovima i istaknuli njegovu važnost Bagdasarov i Štambuk, u potpunosti mu se posvetio u svojem predavanju Grčević, a podržali su ga Alerić i Ježić.

Konferencija HAZU 2

Predsjednik Odbora za normu akademik Ranko Matasović izjavio je kako smatra da nam takav zakon nije potreban jer ne vidi koji je to problem koji bi on trebao riješiti i koja društvena zajednica trpi zato što ga nemamo, no akademik Ježić odgovorio je da je „smisao organskoga zakona zaštititi prava i vrijednosti, a jezik jest naša vrijednost“. Grčević je istaknuo da mnoge europske zemlje imaju takav zakon, da Hrvatska nema jezičnu politiku kakva postoji u njezinu okružju te da nam je zakon potreban kako bismo ustrojili svoju jezičnu politiku, kako bismo zaštitili položaj hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji, poveli veću skrb o hrvatskom standardnom jeziku, ali i dijalektima, te da se ne bi preko noći donosile odluke koje se tiču hrvatskoga jezika, a da se ne zna tko ih je donio.

Svojevrsni strah od takva zakona, tumačio je Grčević, možda dolazi i od toga što većina u prvom redu misli na neku „jezičnu policiju“ i kažnjavanje prekršitelja, a ne razmišlja o tom koju bi dobrobit zakon mogao imati za hrvatski jezik, njegov razvoj i njegovu budućnost. Podsjetio je nazočne kako je već bilo pokušaja da se zakon uvede, no protiv njega bile su dvije najveće stranke – HDZ i SDP. Zanimljivo, zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika Hrvatskomu je saboru 2012. godine predložio Klub zastupnika hrvatskih laburista – Stranke rada, ističući kako bi on, primjerice, onemogućio stranim tvrtkama u Hrvatskoj da hrvatskim radnicima daju ugovore o radu koji nisu pisani hrvatskim jezikom, no Vlada tadašnjega premijera Milanovića predložila je Saboru odbijanje toga prijedloga, kao i Vlada premijerke Kosor dvije godine prije toga. Neobično, ali Vlada se oko te odluke nije složila s tadašnjim Vijećem za normu hrvatskoga standardnog jezika, svojim savjetodavnim tijelom, štoviše, odlučila je suprotno Vijeću jer je ono, kako smo imali priliku doznati na konferenciji, podržalo taj prijedlog.

U svjetlu svih tih činjenica, treba pozdraviti akademsku raspravu o zakonu o hrvatskom jeziku, ali ne bi sve trebalo ostati samo na raspravi. Možda je došlo vrijeme da se netko ponovno odluči doraditi prijedlog takva zakona, da se on temeljito opiše i predstavi u javnosti te da se o njem povede široka javna rasprava. Konferencija je pokazala da su i oni koji su načelno protiv takva zakona ipak spremni čuti argumente s druge strane i u dijelu se složiti s njima. Ako je to doista pozitivan zakon, zakon kojim ćemo unaprijediti položaj hrvatskoga jezika i skrb o tom jeziku, pa kako bi protiv njega mogao biti itko tko je izvorni govornik hrvatskoga jezika, tko se tim jezikom koristi ili tko se njime profesionalno bavi?!

Irena Šupuković

Pon, 27-10-2025, 01:46:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.