Bogati sadržaj ozbiljno pomlađenoga znanstvenog skupa o horvatskom jeziku (kjv)

Četrnaesti znanstveni skup (Krapina, 7. rujna 2015.) u organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskog srca i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo pozdravio je pročelnik za kulturu Krapinsko zagorske županije Ivan Lamot. Skup je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Krapine Drago Kozina. Program otvaranja glazbenim programom obogatili su Kumrovečki zvezdari, njegovatelji tradicijskoga pjevanja o blagdanu Tri kralja.

Sudionici znanstvenoga skupa, Krapina 2015.

Nikola Capar, Drago Kozina, Rajko Fureš, Alojz Jembrih, Nenad Piskač, Ivan Lemot

Zbornici

U izjavi za medije stoloravnatelj Muža zagorskih srca, dr. Rajko Fureš, naglasio je kako se ove godine kao glavna tema nameće „dobivanje međunarodnoga ISO koda 'kjv' za kajkavski književni jezik, što je svima nama veliko priznanje za dosadašnji rad. Ipak je 14 godina uloženo u jedno veliko međunarodno priznanje, što će nama svima biti poticaj za daljnje aktivnosti“. Fureš je za 2015. godinu najavio drugi svezak velikoga projekta „Povijest hrvatske kajkavske književnosti“, a za jesen ove godine izlazak i Zbornika radova s Dana dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, koji se održavaju u Velikom Trgovišću.

dr. Alojz Jembrih

mr. Ivan Zvonar

prof. Ivana Jakopiček

Bogati cjelodnevni program znanstvenoga skupa Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća započeo je predstavljanjem četvrtoga Zbornika radova sa skupova održanih 2012. i 2013. godine. Zbornik su predstavili dr. Alojz Jembrih, glavni urednik, dr. Rajko Fureš, nakladnik i Nenad Piskač, izvršni urednik. U Zborniku radova br. 4 objavljeno je 16 radova plus četiri rada u Dodatku, od kojih je najaktualniji rad mr. Maria Jembriha „Zakaj sme dobili mednarodni iso kod za kajkavski književni jezik?“.

prof. Lidija Bauk

msg. Juraj Kolarić

Međimurska biblija, 1914.

dr. Ivana Klinčić

Ove godine zamijećeno je osjetno pomlađivanje sudionica i sudionika, organizatori uspješno rade na pomlađivanju. Seriju prijepodnevnih predavanja započeo je voditelj znanstvenoga skupa prof. dr. Alojz Jembrih s temom Kajkavski Evangeliomi Cirkve zagrebečke i Horvaczko Evangyelye (1732.). O sinonimskom nizu u Belostenčevim propovijedima referirala je prof. Ivana Jakopiček. Mr. Ivan Zvonar, autor prvoga sveska Povijest hrvatske kajkavske književnosti, govorio je o kajkavskim božićnim pjesmama.

Leksikografska obradba...

dr. Martina Horvat

dr. Marijan Buljan

Etnologinja i antropologinja Lidija Bajuk priredila je temu Odjeci mita u pripjevima kajkavskih tradicijskih napjeva. Msg. Juraj Kolarić pronašao je Međimursku kajkavsku bibliju iz 1914. godine i održao predavanje o njezinom rječniku. Temu leksikografska obradba i interpretacija korpusa Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika obradila je dr. Ivana Klinčić.

Skup je pratio i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Đuro Vidmarović

Trenutci predaha

Prijepodnevni dio završio je izlaganjem dr. Marijane Buljan (zajednički rad s dr. Rajkom Furešom i dr. Dubravkom Habekom) na temu Prilozi poznavanju doprinosa Mirka Dražena Grmeka istraživanju kajkavskih prirodoznanstvenih tekstova – u povodu 15. obljetnice smrti dr. Grmeka.

U trenutcima predaha, Muži gg Cvetko i Belina

U trenutcima predaha, Stanko Majdak

Popodnevni dio znanstvenoga skupa otvorio je mr. Mario Jembrih s temom o međunarodnom kodu „kjv“ čije je predavanje dobilo najveći pljesak publike. Dr. Hrvojka Mihanović-Salopek priredila je temu Moderni tokovi na temeljima tradicije u kajkavskom pjesništvu Ernesta Fišera. O zavičajnim kajkavskim govorima u modernim medijima referirala je hrvatska književnica prof. Božica Brkan.

mr. Mario Jembrih

Hrvojka Mihanović-Salopek

Književnica Božica Brkan

Prof. Krunoslav Puškar izvijestio je o neobično zanimljivim rezultatima svojega istraživanja osobnih imena u župi Miholec. Prof. dr. Đuro Blažeka izložio je fonološke inačice govora Prelog kao važno stilističko sredstvo. O lekturi v modernomu kajkavkomu jeziku nadahnuto je govorio prof. Željko Funda.

mr. Krunoslav Puškar

dr. Đuro Blažeka

Ružica Gregurić priredila je temu Od akcijaša do žmukleka – karaketer i tjelesna obilježja u kajkavskom leksiku. Frazemi u filmu Tko pjeva, zlo ne misli bila je tema mr. Jože Horvata. Popodnevna predavanja završila su s temom dr. Alojzije Tvorić-Kučko o kajkavskim božićnim pjesmama u molitvenicima iz 19. stoljeća.

prof. Željko Funda

Ružica Gregurić

Joža Horvat

Završnu riječ prije rasprave održao je voditelj skupa dr. Alojz Jembrih osvrnuvši se na uznemirene pojedince na vijest o dobivenom ISO 639-3 kjv kodu za kajkavski književni jezik.

dr. Alojzija Tvorić-Kučko

KUD Mihovil Krušlin, Šenkovec

dr. Mijo Lončarić

Dr. Marko Samardžija i dr. Ivana Kurtović-Budja

U kratkoj raspravi dominirao je Željko Funda parafrazirajući M. L. Kinga o tome da i on, Funda, „ima san“. San o revitalizaciji hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika. Pritom je primijetio da se o kajkavskom govori više na štokavskom umjesto na kajkavskom. Ima praf, ta i ovaj je izvještaj trebao biti (i) na kajkavskom, ali nije.

Jasna Horvat

Stisak ruke za buduću suradnju dviju udruga, Kajkavske renesanse i Udruge Ivan Perkovac

Se prolazi, se se menja, Zbornik ostaje!

Skup je završio predstavljanjem izvrsno napravljenoga, uređenoga i otisnutoga Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice. Rječnik su predstavili dr. Mijo Lončarić, prof. dr. Marko Samardžija i dr. Ivana Kurtović-Budja. Ispred sunakladnika Rječnika, Udruge Ivan Perkovac, sudionike skupa pozdravila je predsjednica prof. Jasna Horvat, jedna od suautorica Rječnika. Na kraju, jer popevati se mora, nazu popevka u izvedbi članova KUD-a Ivan Krušlin iz Šenkovca.

Nenad Piskač

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.