Dugo polje u sjevernoj Hercegovini jedna je od poznatijih planinskih destinacija u Bosni i Hercegovini. Planinska visoravan okružena je s sjeverozapadne strane Vran planinom dok ju s jugoistoka omeđuje planina Čvrsnica. Do Dugog polja može se stići iz više smjerova a mi smo odabrali smjer preko Mostara kroz Jablanicu i Doljane. Odredište je skijalište Risovac na Dugom polju podno Čvrsnice u Parku prirode Blidinje. Plan je krenuti prema Velikom Vilincu (2118 m), jednom od vrhova Čvrsnice na kojem se nalazio planinarski dom, uništen u ratu, razgledati Dugo polje i jezero Blidinje po kojem je ovaj park prirode dobio ime. Nakon vožnje uz predivnu Neretvu koja nas prati sve od Čapljine do Jablanice, u Jablanici skrećemo prema Doljanima. Naime skrenuli smo mi prema Rami, ali nakon desetak minuta vožnje shvatili smo da idemo u krivom smjeru te smo se vratili do Jablanice i odabrali pravi put. Kroz dolinu Doljanke , prekrasnu planinsku dolinu između strmih obronaka i stijena dolazimo do Doljana. Selo Doljani malo je planinsko selo okruženo brdima i šumama.

Doljani

U selu se nalazi spomen ploča hajduka Mijata Tomića na stećku, nedavno uređena zahvaljujući Hrvatskom kulturnom društvu Napredak. Mijat Tomić ostao je u narodu upamćen kao jedan od najvećih hajduka za vrijeme turske vlasti u 17. stoljeću. Rodom je iz duvanjskog kraja, iz Brišnika. Nakon što mu je duvanjski kadija oteo livadu, a Mijat ju nije mogao vratiti sudom, odmetnuo se u hajduke u Vran planinu. Do same je smrti sa svojim prijateljima harao po Hercegovini i Južnoj Bosni. Mijat je ubijen u Doljanima za vrijeme jednog krštenja, kada je bio kum djetetu Ilije Bobovca, koji ga je izdao i javio Turcima da je u Doljanima. Ubijen je 1656. ili 1659. Njegovo junaštvo opjevano je u mnogim narodnim pjesmama. Na Vranu se nalazi i pećina u kojoj se prema predaji skrivao Mijat Tomić te se ona naziva Pećina hajduka Mijata Tomića. U Doljanima je živio i Jozo Klepica, poznati planinar i istraživač Čvrsnice. On je bio prvi vodič planinarskog društva za Čvrsnicu i jedan od najzaslužnijih ljudi za izgradnju kuće na Velikom Vilincu (1961 m) koju je 1939 godine izgradila sarajevska podružnica Hrvatskog planinarskog društva Bjelašnica.

. Dugo polje i Čvrsnica sa Sovićkih vratiju

Nakon laganog uspona kroz klisuru dolazimo do Sovićkih vrata (1264 m). Ono što smo tada vidjeli oduzima nam dah. Predivno,ogromno prostranstvo, Dugo polje omeđeno s dva gorostasa Vranom i Čvrsnicom. Dugo polje ima oblik korita , dugo je oko 12 km, široko 2 do 3 km i nalazi se na 1250 m/nv. Kroz čitavo polje od Sovićkih vratiju do južnog ulaza u polje pokraj Blidinjeg jezera vodi široka makadamska cesta djelomično asfaltirana. Na sredini polja nalazi se križanje koje prekida glavni pravac ogrankom koji vodi prema Kedžari i dalje prema Rami. Za vrijeme Domovinskog rata u BiH ova cesta nosila je naziv put spasa jer je tuda vodio jedini slobodni prolaz od Hercegovine do Rame i središnje Bosne. Došavši u skijaško naselje Risovac, pijemo kavu u lokalnom kafiću turističkog naselja u izgradnji. Naime, sve je puno planinskih vikend kuća koje se grade posljednjih godina. Najvećim dijelom to su vikendice koje njihovi vlasnici koriste tijekom zime kada je u funkciji športsko-rekreacijski centar Risovac. Velik broj vikendica u vlasništvu je stanovnika Republike Hrvatske, posebno iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije od kojih se Blidinje nalazi svega dva sata vožnje. Tu se nalazi i planinarski dom izrađen prilikom Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu od kojeg namjeravamo započeti našu turu.

Vikend kuća u turističkom naselju Risovac

Skijalište i planinarski dom u naselju Risovac

Razgovaramo s domaćinima o izgradnji i budućnosti polja kao budućoj skijaškoj i turističkoj lokaciji. Naime, Dugo polje je idealno za razvoj kako skijaškog turizma tako i planinarstva. Vran i Čvrsnica aduti su kakvi se mogu samo poželjeti. Sada u polju postoje dva motela Risovac i Hajdučke vrleti. Oko devet sati promatramo vremenske prilike i vidimo da su nad obroncima Čvrsnice veliki, tamni oblaci dok je Vran obasjan suncem i nad njim putuju cumulusi nošeni sjeverozapadnim vjetrom koji ih šalje ka Čvrsnici na drugom kraju polja. Očito je da oblaci teže prolaze vrhunce Čvrsnice. Mjenjamo odluku. Idemo na Veliki Vran. Do vrha Vran planine Velikog Vrana ima oko 3 sata hoda i vremenske prilike na Vranu čine nam se puno bolje. Čvrsnicu valja ostaviti za višednevni izlet u budućnosti već osmišljen. Odlazimo prema Vranu.

Vran planina

Vran planina diže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od Čvrsnice. Okružen je s jugoistoka Dugim poljem (1187m) i Blidinjskim jezerom (1183m), s istoka Dragajice(1435m), na sjeveroistoku Baćina, na sjeveru Kedžara (1520-1571m) i Trebiševo (1273m). Sjeverozapadno je planina Ljubuša (1686m). Proteže se od jugo-zapada prema sjevero-istoku. Ima oblik jednostavnog čunja i nije toliko razvedena. Strane su ravne i pločaste, a u unutrašnjosti ponegdje zatičemo ravne i okomite stijene. Građen je od vapnenaca i dolomita. Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom planine kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine. Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990m), Mali Vran (2017m). Podnožje planine obraslo je bukovom šumom i klekovinom, dok je jugoistočna strana gola, bez šume.Vran je pun vrtača, udolina i plesana. Plesno je lokalni naziv za koso položenu zaravan promjera do nekoliko stotina metara koja se nalazi u visinskom dijelu planine.Jedna od početnih točaka za uspon na Veliki Vran može biti sa sjevero-istočne stane planine na putu prema Kedžari. Kada se uđe u park iz smjera Jablanice preko Sovićkih vrata produžuje se glavnim putem do sredine polje i glavnog raskrižja gdje je se nalazi motel „Hajdučke vrleti“. Ovdje skrenemo desno prema Rami i Kedžari još oko dva kilometra do markacijskih oznaka na lijevoj strani ceste koje označuju početnu točku za uspon prema vrhu.

Stećci podno Vran planine

Dok se vozimo prema Vranu promatramo polje i stare pastirske stanove u daljini, ogromno stado ovaca pase uz cestu. Na Dugom polju od davnine žive ljudi vodeći tradicionalni polunomadski stočarski život. Nekada su, početkom lipnja pastiri dolazili u Polje sa stadima i ostajali sve do sredine listopada kada su se spuštali u niže nadmorske visine. Na cijelom polju možemo zateći pastirske stanove ili ostatke pastirskih skloništa. Karakteristična kolibica za zaklon i čuvanje stoke je pojata. Pojate su većinom građene tako da im se krovište spusti do zemlje, a slamnati krov se pritisne drvenim mertecima radi zaštite od vjetrova. Prvi dio pojate, kod ulaza bio bi namjenjen čobanu a u ostalom dijelču je obitavala stoka. U današnje doba sve je manje pastira i ovaca, a sve više planinara i skijaša. Povratak u stara vremena stopljenosti ljudi i planina. Od 1325. godine Blidinje je u sklopu Bosne kojom je upravljala loza Kotromanića. Od 1357. godine, zajedno sa zapadnim Humom, pripalo je hrvatsko-ugarskom kralju Ludoviku I. Nakon smrti kralja Ludovika, ovo područje je dospjelo u okvir srednjovjekovne bosanske države u kojemu se zadržalo bar do 1463. godine. Na sredini Dugog polja, u Donjim Dragajicama, nalazi se nekropola sa stećcima koja nas vodi u prošlost ovog kraja. Prelijepa slika, nekropola stećaka u podnožju Vrana.

Pogled sa vrha Vran planine prema Čvrsnici i Blidinjem jezeru

Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Nastali su u srednjem vijeku, XII i XIII stoljeće, kada su u ovim krajevima živjeli Krstjani tj. Patareni. Većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u okolnim zemljama. Izrađivani su u obliku sljemenjaka, sanduka, ploča, križa. Obično su ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira, motivima križa ili natpisima na bosančici. Na ovoj lokaciji prevladavaju motivi zvijezda, životinjskih i ljudskih figura, konji, pleteri, ratnici s kopljem itd. Na području današnje Bosne i Hercegovine očuvano je preko 50.000 stećaka. Dolazimo do početka uspona na Vran . Ostavljamo auto i krećemo. Vrijeme je sve bolje i bolje. Kolovoz je i naoblaka se kida, sve je više sunca, a mi napredujemo prema vrhu. Od podnožja planine do vrha potrebno je svladati visinsku razliku od 782 m. Kod cisterne za vodu, koja se nalazi negdje na trećini uspona, susrećemo divokozu koja protrčava na nekih stotinjak metara od nas. Naravno, dok sam se ja snašao i izvadio foto-aparat da zabilježim taj trenutak divokoza nestaje u daljini. Prelazimo na južnu padinu planine. Staza kruži južnom padinom planine postepeno se uspinjući.

Stado ovaca na Dugom polju

Prolazimo kroz područje šume i dolazimo do klekovine kojom je obrastao put sve do vrha. Posljednji dio staze uspinje se ka širokom grebenu koji vodi do vrha, a gusto grmlje i raslinje otežava pronalaženje staze. Prateći polomljene grane lako smo našli pravi put. Vrh Veliki Vran (2074 m) obilježen je velikom gomilom kamenja. Nama je za uspon trebalo dva i pol sata. Osmi je kolovoz, a vjetar puše kao lud. Smrzli smo se do kostiju. Slikamo se na vrhu i odlazimo malo ispod vrha u zavjetrinu uživati u pogledu. Imamo na dlanu cijelo Dugo polje i Čvrsnicu. Najviši vrh Čvrsnice Pločno (2228 m) skriva se u oblacima. Posljednji pogled i slika prema Ramskom jezeru koje se vidi u daljini te povratak. Uspon na Vran lijepa je i ugodna planinarska šetnja od oko 2,5 sata kroz raznovrsne krajolike s lijepim pogledom na Čvrsnicu i Dugo polje. Došavši do auta maleni odmor te dogovor što dalje.

Odlazimo do jezera Blidinje. Park prirode Blidinje osnovan je 30. travnja 1995 godine i dobio je ime po Blidinjskom jezeru koje je smjestilo u jugoistočkom dijelu parka na visini od 1184 m n.m. Površina jezera je oko 6 km2. Voda u jezero dolazi s okolnih planina, Vrana i Čvrsnice, otapanjem snijega. Ljeti velik dio vode iz Blidinja nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne razina jezera. Park se prostire na površini od 364 km2 na prostoru tri općine, Posušje, Tomislavgrad i Jablanica. Središnjim dijelom parka dominira Dugo polje s Blidinjskim jezerom, zapadnu granicu parka čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku rijeka Doljanka. Do parka je moguće doći iz pravca Rame, Jablanice, Tomislavgrada ili Posušja. Mi smo došli iz pravca Jablanice po dosta dobroj cesti i uz nekoliko kilometara dobrog makadama.U blizini jezera nalazi se crkva Gospe Snježne izgrađena 1995 godine.

Pastirske kolibe na Dugom polju

Nacionalni park Blidinje - prirodni biser sjeverne Hercegovine, mjesto je na kojemu je neprekinut slijed boravka franjevaca još od davne 1735. godine. Odlazimo do Masne Luke gdje se nalazi predivna franjevačka crkva crkva sv. Ilije koja se jako lijepo uklapa u planinski krajolik. Od crkve također postoji put do vrha Pločno na Čvrsnici.Pored crkve nalazi se fratarska kuća gdje obitava mjesni fratar, fra Petar Krasić, najzaslužnija osoba za proglašenje i za opstanak Parka prirode Blidinje. U Masnoj Luci nalazi se najveći kompleks bora munike ili bjelokorog bora u Europi. Posebnost tog crnogoričnog drveta je u tome da smola ostaje unutar drveta, dakle na izlazi na površinu, što mu daje vrlo dobra svojstva, pa je to drvo praktički neuništivo.

 Fra Krasić bavi se i uzgojem tornjaka autohtone hrvatske i bosansko-hercegovačke pasmine. Psi tornjaci jedna su od najstarijih pasmina opisanih u pismima iz 1067. godine. Kroz dugi niz godina ostali su autohtona, korisna i lijepa pasmina pasa, koju je posjedovalo gotovo svako kućanstvo. Obitelji koje su se bavile stočarstvom imale su po dva i tri tornjaka, velika i odvažna psa koji su čuvali blago od vukova. Turisti mogu posjetiti i botaničko-zoološki rezervat Masna luka gdje se nalazi nekoliko izvora čiste planinske vode koje karakterizira raznovrsna flora i fauna. Još je jedan rezervat unutar granica parka – Diva Grabovica, smješten u kanjonu rijeke Grabovice. Naziv je dobio po djevojci Divi Luke Grabovca iz Rame koju je zaprosio kupreški beg. Diva bježi, ali ju beg ubrzo pronalazi i prema legendi ubija. I danas je velik broj onih koji hodočaste na njezin grob na Kedžari (uzvisina koja se nalaz između Vrana i Čvrsnice) . Ćiro Truhelka, cijenjeni arheolog, je dvadesetih godina dvadesetog stoljeća potvrdio da se u grobu zaista nalazi tijelo mlade djevojke i na taj način dao autentičnost samom mjestu štovanja. Truhelka je napiso knjigu Djevojački grob sačuvavši na taj način priču o Divi Grabovčevoj za pokoljenja koja dolaze. Na mjesto gdje se nalazi Divin grob svake godine u mjesecu srpnju hodočasti mnoštvo ljudi.

Franjevačka crkva sv.Ilije u Masnoj Luci

Napuštamo Dugo polje spuštajući se prema Doljanima, noseći predivne uspomene i slike. Pravac Čapljina ali usput stajemo kod hidro-elektrane Grabovica, 8 kilometara južno od Jablanice i idemo u dolinu Dive grabovice. Čvrsnica se na istok strmim liticama obrušava u rijeku Neretvu. U tom dijelu se nalazi kanjon Dive Grabovice s najvišom stijenom na Balkanu, Velikim kukom 1100 m. Želimo razgledati teren i vidjeti gdje je početak kanjona rijeke Grabovice. Ime je rezervat dobio po spomenutoj djevojci Divi Grabovčevoj. Diva Grabovica je dolina usječena duboko u Čvrsnicu i zatvorena s tri strane stijenama Plase, Drinjača i Mala Čvrsnica. Dugačka je 7 km, široka 6 km. Iz Dive Grabovice moguć je također uspon na Veliki Vilinac (2118 m), Pesti brdo (2039 m) te dalje prema Pločnom. Ove ture nešto su zahtjevnije i dugotrajnije nego usponi s Dugog polja.

Stijena Oklanica (1290m), iznad rijeke Doljanke ,Doljani

Krešimir Bikić
Članak je, u izmjenjenom obliku, objavljen u časopisu " Hrvatski planinar " 2007 godine.

{mxc}