Konferencija za medije u povodu uhićenja Đure Brodarca i Vladimira Milankovića
U utorak, 21. lipnja održana je u prostorijama poslovnog učilišta Supera u Varšavskoj ulici 2 u Zagrebu konferencija za medije u povodu uhićenja ratnog župana Sisačko-moslavačke županije g. Đure Brodarca i ratnog zamjenika načelnika sisačke Policijske uprave g. Vladimira Milankovića, prema tzv. zapovjednoj odgovornosti. O političkoj i pravnoj pozadini tog događaja govorili su predsjednik Akcije za Bolju Hrvatsku general mr. Željko Sačić, dragovoljac Domovinskog rata povjesničar prof. dr. Josip Jurčević, hrvatski domoljub Zvonko Bušić, te dragovoljci Domovinskog rata iz redova organizatora konferencije, ABH, Mario Maks Slaviček i mr. Željko Cvrtila.
Mladen Bajić ucijenjen, ili čovjek međunarodne klike
General Željko Sačić rekao je kako su uhićenja ratnih zapovjednika obrane Siska i sisačko-moslavačke županije dio plana revizije povijesti kojom se žrtva brutalne agresije želi prikazati kao agresor. Za provedbu tog plana prozvao je institucije hrvatske države, u prvom redu Državno odvjetništvo na čelu s Mladenom Bajićem. Uhićenja koja su tek počela provode se prema „pravilima" koja je ozakonio Hrvatski sabor, da se istraga ne treba provoditi, već se preuzima istraga i dokumentacija suda u Haagu. Tako će se gospodi Brodarcu i Milankoviću suditi prema zapovjednoj odgovornosti, koje 1991., kad su se dogodili navodni zločine za koje se oni terete, nije bilo u hrvatskom zakonodavstvu i pravosuđu, tako da je samim tim čitav postupak neustavan.

General Sačić je naglasio da je Mladen Bajić ili ucijenjen, ili od početka čovjek međunarodne klike, čiji je dio i Srbija, prvenstveno kroz djelovanje Save Štrpca, kao i haaško tužiteljstvo na čelu sa Sergeom Brammertzom, a koja želi od Srbije napraviti žrtvu, a od Hrvatske agresora, i Hrvatsku prikazati kao državu nastalu na zločinima. Bajić je naime, kao vojni tužitelj, zataškao jedno ubojstvo u Lori, da bi kasnije zbog toga osudio osmoricu hrvatskih vojnika i policajaca (o čemu je kasnije detaljnije govorio prof. Jurčević), kao što je i držao u ladici istrage koje su tadašnje hrvatske vlasti provodile zbog zločina nakon Oluje (a ne za vrijeme Oluje kao što to navedena klika želi prikazati).
General Sačić je istaknuo da su procesi koji su počeli uhićenjem g. Brodarca i Milankovića „cijena" koju su hrvatske vlasti svjesno platile za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 sa EU. Prema njegovim riječima, Brammertz je Bajiću predao dokumentaciju, na temelju koje se obavljaju i obavljat će se uhićenja i suđenja, bez istrage, koja sadrži 17.000 (sedamnaest tisuća) imena hrvatskih branitelja. Sve to general Sačić je nazvao prijvarom i izdajom Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih nacionalnih interesa.
Brojke i činjenice protiv manipulacija
Što se zapovjednika obrane Sisačko-moslavačke županije tiče, general Sačić je podsjetio na činjenice iz srpnja 1991., kada su se dogodili navodni zločini. U Županiji je tada živjelo 85.000 Hrvata i 70.000 Srba. Od tog broja 65.000 Hrvata bilo je već prognano iz svojih domova, više od 500 bilo ih je ubijeno i bačeno u 39 masovnih grobnica, 2/3 Županije bilo je okupirano. Tu brutalnu agresiju provelo je 8.000 vojnika JNA uz pomoć „domaćih" četnika. Tada su se i zbili masovni zločini nad Hrvatima u Baćinu (56 masakriranih civila), Petrinji, Glini, itd., zbog kojih nitko nije nikada odgovarao. U takvim okolnostima na čelo malobrojne i slabo naoružane obrane stali su g. Đuro Brodarac i g. Vladimir Milanković, i za to im očito Hrvatska, prema svim njenim vlastima poslije Franje Tuđmana treba suditi, jer je po njima očito veliki zločin braniti hrvatski narod i Domovinu od masakra i uništenja.

Profesor Josip Jurčević nazvao je sve što se zbiva u vezi Domovinskog rata u Hrvatskoj katastrofom. Hrvatske vlasti je optužio zbog partnerstva, ne s Haaškim sudom, već s njegovim Tužiteljstvom. Detaljno je govorio o tome kako su osmorica stražara iz Lore osuđena kako bi se prikrila prljava rabota tadašnjeg vojnog tužitelja splitskog područj,a a danas Državnog odvjetnika Mladena Bajića. Njega je optužio i za prikrivanje istraga koje su vođene nad hrvatskim vojnicima i civilima zbog zločina počinjenih nakon Oluje, čime je ključno pridonio tezi Haaga i hrvatskih vlasti nakon 2000. da Hrvatska nije željela procesuirati ta nedjela. Podsjetio je i na krivotvorene dokumente koji su iz Državnog odvjetništva otišli u Haag, a na temelju kojih je, primjerice, osuđen Dario Kordić. Iznio je i slabo poznatu činjenicu da je zbog toga čak i Carla del Ponte tražila obnovu tog procesa, ali bez uspjeha.

Profesor Jurčević je istaknuo da je vrlo važno govoriti i pisati o tome, naglasivši da su i mediji sastavni dio te antihrvatske kampanje, razlučivši pri tome dobronamjerne novinare od vlasnika i urednika najvećih hrvatskih medija.
Samo nova, treća opcija
Dokazani hrvatski domoljub Zvonko Bušić ustvrdio je kako je nastalo stanje, teško narušavanje suvereniteta Republike Hrvatske, sramota za sve nas, budući da smo izdali one najbolje među nama koji su dali svoje živote za Domovinu. Naglasio je da je to posljedica političke i medijske akcije koji su hrvatski narod doveli u stanje apatije i ravnodušnosti iz kojeg ga treba probuditi i izvesti. Po njemu to može samo nova, treća politička opcija u Hrvatskoj, koju trebaju sačinjavati i podupirati svi iskreni hrvatski domoljubi.

Dopredsjednik ABH-e Mario Maks Slaviček najavio je skorašnju konferenciju za medije na kojoj će se javnosti prikazati dokumeti koji dokazuju sudjelovanje hrvatskih institucija u planovima i djelovanju međunarodnih snaga, uključujući Srbiju, na kriminalizaciji Domovinskog rata i hrvatske države. Tom prilikom govorit će se i o oglušivanje hrvatskih institucija na upite hrvatskih branitelja o dosadašnjim i budućim sudskim procesima povezanim s Domovinskim ratom. Za sada je g. Slaviček iznio samo podatak da je u ožujku prošle godine u hrvatskim zatvorima zbog djela počinjenih u Domovinskom ratu bilo 40 Srba i 347 Hrvata. Svaki je komentar zaista suvišan.
D. J. L.



Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na