Trumpove carine

Kakve će biti posljedice carina čije uvođenje najavljuje američki predsjednik Trump? Koga će najviše pogoditi? Kakav bi mogao biti odgovor Europske unije?

Marijana Ivanov, glavna makroekonomistica Hrvatskih izvoznika i profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u emisiji U mreži Prvog rekla je da što se tiče Hrvatskog izvoza u SAD, on je relativno mali i kreće se od 3-5 posto.

- Mnogo više smo izloženi indirektno, stoga što naš izvoz u Italiju, Njemačku i druge članice EU se nadovezuje na njihov izvoz u SAD. S obzirom na to da nismo toliko ovisni o industriji time će učinci carina biti manji za Hrvatsku, rekla je.

- Glede carina dogodilo ono čega smo se najviše bojali, dodala je.

- Trump je krenuo prvo s carinama na aluminij i čelik, a onda se to širilo. Došli smo do toga da sav izvoz EU u SAD ima stopu od 20 posto, rekla je.

Dodala je da s obzirom na dosadašnja iskustva SAD neće napraviti određena isključenja na proizvode koji su im važni.

- Ne znači da će se ove godine dogoditi nešto bitno, stoga što su neki ugovori potpisani prije, ali treba biti svjestan da je SAD ovisan o uvozu, kazala je.

Naglašava kako Amerika ne može supstituirati uvoz farmaceutskih proizvoda i da bi postigla samodostatnost, treba joj 5-10 godina.

Carine kao izvor prihoda

- Trump cijelo vrijeme promatra carine kao izvor prihoda. On ne samo da želi smanjiti trgovinski deficit, on želi smanjiti i fiskalni deficit. On smatra da će se uvoz nastaviti, jer ako se uvoz ne nastavi, on carinske prihode neće ostvariti, rekla je.

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu rekao je da uvođenje carina neće biti „zlatno doba”, kako je rekao Trump, za sve Amerikance, nego za one koje su se kladili na pad burzi i uložili novac na „ispuhivanje” dioničkih iznosa pa računaju na jeftinu trgovinu.

- Ova priča ima samo gubitnike, naglasio je.

Dodaje kako u kratkom i srednjem roku SAD ima polugu i ima moć diktiranja uvjeta Europskoj uniji, ali dugoročno imamo šanse.

Učinci carina za Hrvatsku manji

- Mnogo više smo izloženi indirektno, stoga što naš izvoz u Italiju, Njemačku i druge članice EU se nadovezuje na njihov izvoz u SAD. S obzirom na to da nismo toliko ovisni o industriji time će učinci carina biti manji za Hrvatsku, rekla je.

Naglašava kako smo iznimno vezani za turizam, a u njemu nam trebaju turisti iz Njemačke, Švicarske, Češke, Italije i ostalih zemalja EU koje će biti mnogo više izložene riziku smanjenja izvoza.

Ivanov smatra da će najviše stradati automobilska industrija stoga što oni nemaju supstituciju, ali ostali sektori ne mogu lako nadomjestiti europski izvoz.

- Mislim da se trenutačno diže prevelika strka oko svega i da globalno gospodarstvo u ovom trenutku neće osjetiti velike posljedice. No, to će sve ovisiti o odgovorima članica EU. Najvažnije je smiriti strasti i Trumpu ne odgovarati dodatnim carinama, istaknula je.

Dodaje da postoji rizik za globalnu ekonomiju, a, kako kaže, postoji strah i negativna ekonomska očekivanja i pesimizam koji će dovesti, neovisno o carinama, do toga počnemo trošiti i investirati manje i to će urušiti svjetsku ekonomiju.

Kotarski je rekao kako bi bilo kontraproduktivno glede američkih carina eskalirati sukob jer Trump na eskalaciju odgovara dodatnom eskalacijom gdje gube izvoznici, ali i uvoznici, što se odražava na porast cijena u EU.

Europi treba dugoročni plan

- Europi treba dugoročni plan i promjena ekonomskog modela, naglasio je.

Dodaje kako je naša politička klasa premalo radi na strani ponude, a to su reforme koje mogu dinamizirati tržište, manje birokracije, niži porezi, manje zelene regulative, niži troškovi energije, veća mobilnost radnika.

- Glede trgovinskog rata postavlja se pitanje zašto smo se doveli u poziciju da strepimo što će biti Trumpov sljedeći potez, istaknuo je.

Ivanov je rekla kako Trump promatra EU kao jedno gospodarstvo.

- Udjel Hrvatske u EU-u je toliko malen da nas nitko neće ništa pitati. Sve će biti onako kako odgovara većim silama, a to je mana EU, rekla je.

Kotarski je naglasio kako je najgori scenarij ulazak u globalnu recesiju, ako carine dignu globalnu inflaciju i ako se povećaju kamatne stope, a vrlo vjerojatno idemo u tom smjeru, piše HRT.

(hkv)