Veze s bivšim jugoslavenskim državama: bankarstvo utire put malim i srednjim kompanijama

Kada Slavko Carić, glavni direktor Erste Banka u Srbiji, jednom mjesečno ode u Beč, gotovo i ne primijeti da je otišao od kuće.

U taksiju od zračne luke do sjedišta banke „vozač obično govori srpski ili hrvatski ili bosanski," kaže Carić. „Kao i većina osoblja u restoranima pa čak i mnogo zaposlenih u našoj banci."

Srpsko-hrvatski jezici – premda poznati pod različitim imenima – međusobno su razumljivi unatoč ratovima 1990-ih. Proizvođači potrošne robe zemlje bivše Jugoslavije još uvijek smatraju jednim „domaćim" tržištem.

Ali srpski glavni grad Beograd više nije regionalno središte, ni političko ni gospodarsko. Umjesto njega ljude najviše privlači austrijski glavni grad – slične veličine, a s oko 10 puta većim prihodom po stanovniku. „Beč bi zapravo mogao biti glavni grad bivše Jugoslavije," kaže Moritz Fried, Austrijanac i šef odjela za privatni kapital New Europe Capitala u Beogradu. „Čini se da su svi koji u bivšim (jugoslavenskim) republikama nešto znače krenuli od tamo ili se tamo bavili biznisom ili tamo poslali djecu na sveučilište."

U gradu s dva milijuna stanovnika živi oko 200.000 Srba, još 100.000 ih živi drugdje u Austriji. Većina ih radi u uslužnim djelatnostima, a novac šalju kući svojim obiteljima. „Beč je zapravo jedan od najvećih srpskih gradova," kaže Andreas Haidenthaler, austrijski trgovački savjetnik u Beogradu. Austrija je u međuvremenu postala najveći strani ulagač u regiji.

„Nakon pada željezne zavjese austrijske kompanije, a osobito banke, bile su prve koje su shvatile da se otvaraju nova tržišta," kaže Haidenthaler.

Oko 40 posto financijskih usluga u Srbiji, uključujući osiguranja, kontroliraju Austrijanci. Raiffeisen i Hypo Group Austria među prvih su pet banaka po kapitalizaciji tržišta. Ovdje se ubraja i talijanski UniCredit koji je preuzeo Bank Austriju i još uvijek preko Beča nadgleda veći dio srednje i istočne Europe. Ove banke rade i u drugim bivšim jugoslavenskim zemljama. Erste je u Srbiju došao prije pet godina preuzevši Novosadsku banku, institut s korijenima u bivšim austrougarskim gradovima.

Austrijski ulagači petrovaradinsku tvrđavu 70 km sjeverno do Beograda u šali nazivaju dosad najvećim projektom u Srbiji – austrijska vojska 1687. osvojila je Petrovaradin od Turaka i renovirala staru tvrđavu.

Dunav, koji teče kroz oba glavna grada, bio je granica između Austrougarskog i Otomanskog carstva. Sjeverna srpska pokrajina Vojvodina bila je dio Austrije do Prvog svjetskog rata, u kojemu je se na stari Beograd pucalo s druge obale rijeke.

„Iznenadilo me da Austrijance ovdje prilično vole," kaže Fried. „Austrijance ovdje više vole nego Srbe u Austriji." Povijesne veze bile su loše. Ali u zemlji koja se nastoji oporaviti od nedavnih ratova i gospodarskih sankcija austrijska ulaganja dobro su došla.

Bankarstvo utire put brojnim malim i srednjim poduzećima. Mnogi austrijski proizvođači premjestili su proizvodnju iz Europske unije da uštede na troškovima rada ili iz Kine kako bi skratili vrijeme transporta.

Oni koji se bore protiv korupcije ulogu Beča, međutim, vide drukčije. „Nakon pada komunizma austrijska poslovna i politička elita pohrlila je iskoristiti slabu vladavinu prava i mutne privatizacijske programe u regiji," kaže Nataša Srdoč, suosnivačica hrvatsko-američkog think-tanka Adriatic instituta za javnu politiku. Bečki državni odvjetnici istražuju pranje novca u Hypo Group Alpe Adria 1990-ih, naročito preko zajmova u Hrvatskoj. Međutim, austrijski antikorupcijski zakon prema europskim mjerilima je slab, kaže Srdoč. Osim pitanja transparentnosti financijsku mobilizaciju širih razmjera sprječava regionalna podjela.

Bečka burza pokušava približiti ove zemlje zajedničkim indeksima i sporazumima o zajedničkom korištenju podataka. Puna burzovna integracija za regionalna gospodarstva bila bi „spektakularna kao ulazak u EU", kaže Carić. „Ali trebaju nam i tješnje veze unutar jugosfere," dodaje. Naša tržišta, bilo potrošne robe ili financija, jednostavno su premalena... da bi zainteresirala velike ulagače."

Kako pokazuje razgovor u bečkim regionalnim vlakovima, kulturna jugosfera već se protegnula na sjever.

Neil MacDonald
The Financial Times