Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2011.

Zahvaljujući ponajprije Bogu i velikom hrvatskom bogoljubu, čovjekoljubu, domoljubu i rodoljubu – Don Lovri Žuljeviću-Mikasu, već 11-u godinu zaredom, 25. travnja 2011. na Uskrsni ponedjeljak, održana je u Dobranju (u imotskoj općini Cista Provo) komemoracija,tj. sv. Misa zadušnica u spomen na 136 nevinih hrvatskih žrtava, koje su pomahnitale komunističke bande – partizani koncem svibnja 1944. ubili (u većini slučajeva hladnim oružjem – kamom) i izmasakrirane bacili u jamu Podi pokraj Graba u Cetinskoj krajini. U nazočnosti nekoliko tisuća vjernika, te rodbine, prijatelja i poštovatelja ovih 136 hrvatskih mučenika (njihov popis prilažem na kraju članka, a e-poštom mi ga je proslijedio splitski katedralni župnik Don Tomislav Čubelić, na čemu mu bratski zahvaljujem!) sv. Misu zadušnicu je u ovdašnjoj crkvi sv. Ivana Krstitelja predvodio msgr. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u RH, dakako, u suslavlju mnogobrojnih svećenika iz imotske i cetinske krajine.(P.Vulić)

Detalji

Objavljeno: 31. prosinca 2011.

Još jedna zloraba Dnevnika HTV-a – na samu uskrsnu večer. Voditelj središnjeg Dnevnika Zoran Šprajc ovlastio je samoga sebe da izgovori komentar na presude zloglasnoga Haaškog suda, u skladu s tužiteljem i sucima toga suda, u skladu s izjavama srbijanskih političara i u skladu s uskrsnim komentarima vrha Srpske pravoslavne crkve.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2011.

Na skupu na Trgu bana Jelačića 16. su se travnja okupili Hrvati. Njih najmanje 35.000, ako ne i 40.000. Već istu večer u raznim vijestima i dnevnicima svedeni su na 10.000. Tako hrvatski mediji, dok je arapska televizijska kuća nabrojala ipak 30.000. HTV je imao sliku iz ptičje perspektive, a radilo se o drskoj manipulaciji: slika koju je pustio u Dnevniku bila je ona prije početka skupa. Kišilo je, ljudi se još nisu dali iz kavana itd. Poslije je kiša prestala, granulo je čak sunce uz podosta vjetra, a trg se punio i punio. I to je bila najljepša značajka toga skupa: ljudi nisu nakon nekog vremena odlazili, kao što se obično zbiva na sličnim skupovima, nego su štoviše dolazili i na kraju ih je doista bilo 40.000.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2011.

Ponekad suvremenik ne shvati istoga trena kada se događa povijest, odnosno kada, kojim časom, započinje novi smjer u životu jednoga društva, države ili institucije. Glede Hrvatske televizije, dotično njezina Informativnog programa, taj se povijesni prijelom dogodio 20. travnja 2011. u središnjem Dnevniku koji su uredili Sandra Križanec i Stipe Alfier. Prva i udarna reportaža u rečenom Dnevniku bila je ona o konferenciji za tisak (ili što već) Documente, protuhrvatske organizacije koja je na krilima apsurdne haaške presude slavodobitno poantirala u stilu: "Vidite, mi smo u pravu, sada je to Haag potvrdio".(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2011.

Sredinom tjedna stali su Večernjakovi novinari u štrajku pred vrata Hrvatskoga sabora i dijelili tekst isprintan na papiru formata A4. Scenu su zabilježile i neke televizije, ali što je točno napisano na pergamentu – ostalo je nejasno. Zato HKV koji podupire slobodu tiska u novonastalim parademokratskim uvjetima, donosi sadržaj poruke: Zašto se u hrvatskim medijima ne primjenjuje Zakon o radu? Zašto strane tvrtke ne poštuju hrvatske zakone? Styria je Večernji list kupila za 26 milijuna maraka,a iz njega izvukla: VIPnet 280 milijuna kuna, Tisak 420 milijuna kuna, Zgrada na Cvjetnom trgu 60 milijuna kuna, Distri press 70 milijuna kuna. Ukupno 830 milijuna kuna.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 08. travnja 2011.

Nakon iznenadna bombardiranja splitske luke 6. travnja 1941. (na Cvjetnicu!) koje su izveli talijanski ratni zrakoplovi, proglašeno je ratno stanje. U katedrali uobičajeni obredi Velikog tjedna nisu održani. Samo je služena tiha misa uz otkrivanje križa i klanjanje vjernika. Nije bilo ni barabana ni tradicionalne procesije. Posvećenje ulja obavilo se u protuzrakoplovnom skloništu Biskupske palače.(F.Baras)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2011.

Nisam pratio cijelu polemiku, tek u citatima, a pozornije sam pročitao napis Zvonka Pandžića u "Vijencu", pod naslovom "Velimir Visković – posljednji komesar hrvatske književnosti". Pandžićeve su primjedbe na "Hrvatsku književnu enciklopediju" u najvećem dijelu točne. Premda se nesumnjivo radi o dobrodošlom i ponegdje solidno obavljenom poslu u obavještajnom (informativnom) smislu, HKE je proviđena ideologramom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nije to ništa neobično, jer ni Visković ni njegov ravnatelj Vlaho Bogišić nisu kadri otrgnuti se od matrice kojoj zauvijek pripadaju, a ona je jugoslavenska i u svojoj biti duboko nesretna. Na pitanje tko je tu dvojicu vrlih muževa proizveo u leksikografe, odgovor je poznat – Sanader, Biškupić i uža politička rodbina, u vrijeme pune vlasti stranke koja je nekada bila pokret i zvala se HDZ.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. ožujka 2011.

Zasađen u prosincu 2010., znači prije otprilike tri mjeseca, politički pokret Hrast naglo je rastao i sada se već može reći da je riječ o fenomenu koji ubrzano popunjava prazan prostor na političkoj sceni. Taj je uspjeh postignut jer su programska načela Hrasta cijelo vrijeme živjela u hrvatskome narodu. Nadalje, utemeljitelji i podupiratelji Hrasta radili su uglavnom daleko od očiju medija na cijelom prostoru hrvatske države, stjecali simpatije i širili mladu krošnju Hrasta uključivanjem stotina formalnih i neformalnih skupina građana. Veći skupovi u nekim hrvatskim gradovima bili su tek vidljivi, javni znak djelovanja Hrasta, koji je usporedo kapilarno zahvaćao i najmanja naselja, a i dalje na tome radi, nalazeći svugdje ljude koji zatim sami na svome području, u svojoj obitelji i među poznanicima šire glas o Hrastu i promiču njegovu poruku. Utemeljena su vijeća Hrasta u izbornim jedinicama, a započelo je i utemeljivanje u gradovima i općinama.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 01. ožujka 2011.

Uvodna napomena: često sam u zadnje vrijeme u automobilu, a kako naravno vozim sam, ne mogu usput gledati televiziju pa mi štošta promakne. Ni novine ne stignem uvijek pročitati, pa mi promaknu biseri poput onoga Ive Goldsteina, zlatnoga kamena novijega historiografskog krivotvoriteljstva. Profesor na Filozofskom fakultetu gdje studente uči bizantologiju čije su mu neke zasade očito bliske, Ivo G. se okomio na televizijsku seriju u kojoj se prikazuje kako su saveznici bombardirali i razarali hrvatske gradove.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2011.

Zadnje subote u veljači održan je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prosvjedni skup hrvatskih branitelja. Okupilo se između petnaest i dvadeset tisuća ljudi s hrvatskim barjacima i zanimljivim transparentima koji su sažeto izražavali ono što su govornici izricali riječima. Poruke su ove: državne vlasti ponijele su se sramotno u slučaju progona branitelja Tihomira Purde. Prosvjednici traže njegovo trenutačno oslobađanje i povratak u domovinu. Državne vlasti nisu reagirale kada je prije mnogo mjeseci u Srbiji zatočen hrvatski branitelj Veljko Marić. Prosvjednici traže da Marić bude odmah oslobođen.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 24. veljače 2011.

U ponedjeljak, 21. veljače 2011. ispraćen je na posljednji počinak gospodin Miroslav Mikuljan, filmski i televizijski redatelj, dugogodišnji urednik Povijesno-dokumentarnoga programa Hrvatske televizije. Miroslav Mikuljan bio je član Hrvatskoga kulturnog vijeća i od utemeljenja udruge član njezina Nadzornog odbora. Na zagrebačkom Krematoriju od uglednoga redatelja oprostili su se svećenici Juraj Kolarić i Mile Vranešić, a u ime HKV-a i pokreta Hrast predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, čiji govor donosimo u nastavku.

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2011.

Je li konačno došlo vrijeme da se znamenima označe sve jame i grobišta iz doba komunističkog zločinačkog terora, i to prvenstveno prema Hrvatima?! Ovo štivo svjedoči o manje poznatim nedjelima kroz nekoliko crtica kakvih je tijekom II. rata i njegova poraća bilo na desetke tisuća diljem domovine Hrvatske. Zločin u Kočevskom Rog i mnogi drugi zločini od II. svjetskog sve do Domovinskog rata su se zbili u režiji ratnog zločinca Sime Dubajića (1923.-2009.) što i on javno priznaje i opisuje u autobiografskoj knjizi "Život, grijeh i kajanje - od Kistanja do Kočevskog Roga". Prestrašno je da je taj megazločinac umro u starosti bez kazne za svoja zlodjela. Da je on bio samo jedan?! Danas mediji svekolikom puku hrvatskom otkrivaju svu tragediju, kojom nam pretežito srbokomunisti i njihovi slugani u prošloj državi u ime pravednog antifašizma podmetnuli svoju boljševiziranu strahovladu. Pravda je spora, ali dostižna!(B.Ručević)

Detalji

Objavljeno: 18. veljače 2011.

U razdoblju od nekoliko dana umrla su tri značajna umjetnika: Ivica Bednjanec, Fedor Kritovac i Zoran Pavlović. Potpisnik ovih redaka iznosi, umjesto nekrologa, osobna sjećanja na njih. Zoran Pavlović - Družili smo se svršetkom šezdesetih u vrijeme "Paradoksa", viđali smo se u tiskarama i uredništvima sljedećih desetljeća, a u zadnjem i prvom u novom stoljeću slučajnost je htjela da oba, premda Zagrepčani, živimo o Samoboru, gdje je Zoran Pavlović neko vrijeme i radio za privatnu dizajnersku tvrtku. Visok, mršav, s karakterističnim pramenom već prorijeđene kose, pramenom koji mu bijaše zaštitnim znakom, beskrajno simpatičan, ironičan, ponekad ciničan. Umjetnik koji je već nesigurno hodao južnim dijelom Samobora, "dodran" (rekli bi kajkavci) više boemskim životom nego životnom dobi, uglavnom sam u svijetu koji ništa više i nikoga više ne cijeni, bez novaca.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2011.

Što će Društvo novinara poduzeti protiv Jelene Lovrić? Znam da ne će ništa poduzeti, ali znam i da bi trebalo. Ne poznajem statut toga cijenjenog društva, ali vjerujem da se ondje govori i o etici. Možda samo o novinarskoj etici, no ona bi se trebala zasnivati na etici u najširem smislu riječi, kao znanosti o moralu i promicateljici istinskih vrijednosti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2011.

Na spekulacije o tome zašto sada progon komunističkih zločinaca, ministar unutarnjih poslova Karamarko odgovara na način koji ostavlja dojam iskrenosti. "Zato jer sam sada ja ministar ", kaže, te drugo: "Nužno je otkriti sve činjenice o karakteru komunističkoga totalitarizma". Ne znam zašto, ali Karamarku ponešto vjerujem. Glede činjenica o karakteru komunističkoga totalitarizma – nije potreban nikakav napor, jer se o tome sve zna. Jedna od tih činjenica je masovni genocid nad hrvatskim narodom. Ono što je potrebno utvrditi jest broj žrtava (i njihova identifikacija te dostojan grob) koji će kao konačan ući u povijesne knjige i školske udžbenike, što treba postati nacionalnim ali i međunarodnim projektom i nikako nije samo posao policije.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. veljače 2011.

Prije više od dvadeset ljeta, u zadnjim godinama postojanja SFRJ, pojavila se u nakladi zagrebačkoga "Starta" knjiga "Bleiburg" (skupina autora, urednik Marko Grčić). Knjiga je to znamenita i u svoje je doba izazvala senzaciju, jer je po prvi put nakon duge šutnje u vrijeme komunističke strahovlade objavljena (gotovo cijela) istina o Bleiburgu i Križnim putovima. Pri kraju knjige tiskana su dva razgovora – s grofom Tolstoyem i lordom Adlingtonom. Prvi je netom bio izgubio proces protiv Adlingtona – proces koji i nije mogao dobiti pred engleskim sudom.(H.Hitrec)