Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 18. ožujka 2014.

Odluke i zapisnici Skupštine RSK pripadaju sadržaju s kojim se hrvatska javnost mora upoznati. Hrvati su vrlo skupo platili oslobađanje svoje države od »nebeske Srbije«, a danas plaćaju i povratak »izbeglih lica«. Često se kod nas čuje da je istina na našoj strani, da je ona najjače hrvatsko oružje. Ako je tako - a jest, istinu treba promicati i osvijetliti, a ne prešućivati. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 17. ožujka 2014.

Politički život terorističke RSK bio je obilježen natjecanjem u velikosrpstvu, pod velikim utjecajem Beograda, posebice Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja. Od početka se pokušavalo, prilično neuspješno, dokazati demokratski legalitet političkog života, koji je u stvarnosti bio obilježen terorističkom logikom i militantnom retorikom »govora mržnje«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 17. ožujka 2014.

Predsjednik hrvatske države nema što reći na srbijanske haaške ujdurme, samo sliježe ramenima i tiho se, navodno, zgraža. Predsjednik RH trebao bi na te goleme laži i prijesna srpska posla odgovoriti svom snagom i stornirati sva obećanja Srbiji da će Hrvatska podupirati njezin put u Europsku uniju. Kazati što nakon svih ovih podmetanja i optužaba treba reći: "Srbijanci, sada ste gadno pretjerali i mi dižemo ruke od vas za vijeke vjekova. Osim toga, zar da mi vas takve preporučamo Uniji, ma nemojte, molim vas. Poslije će Europa reći da smo mi krivi." (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. ožujka 2014.

»Nebeska Srbija« u velikosrpskom, svakako ne i teološkom pogledu počela je rasti na početku devedesetih, da bi u Hrvatskoj sredinom devedesetih počela mitove pretvarati čak i u prostorni plan. Jedan od izravnih oblika »nebeske Srbije« nalazi se i u dokumentu terorističkog plana ministarstva za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo RSK. Riječ je o izvodu »Prostornog plana RSK 1996. - 2015. godine«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 13. ožujka 2014.

Skupština RSK uspjela je 28. svibnja smijeniti predsjednika vlade Mikelića i poduprijeti »Plan ujedinjenja RS i RSK«. U Bijeljini se već 1. lipnja 1995. sastaju teroristička vodstva RS i RSK te se raspravlja o hitnoj potrebi ujedinjenja. »Bljeskom« prestrašeni velikosrbi u istočnoj Slavoniji, s Goranom Hadžićem na čelu, počinju samostalnu politiku, oslonjenu na Beograd, dok kninsko krilo s Martićem na čelu teži ujedinjenju sa RS i oslanja se na Pale. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 12. ožujka 2014.

Pitanje ujedinjenja RSK i RS kulminiralo je u prvoj polovici 1995. Najprije su na početku godine Milan Martić, Borislav Mikelić, Milan Babić, Lazar Macura i Rajko Ležajić odbili plan Z-4. Potom taj stav 8. veljače 1995. prihvaća i Skupština RSK. Istodobno se u RSK pojačava mitomanija, pa tako u veljači u Kninu formiraju »Društvo za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije 1912. - 1918.; za predsjednika je postavljen nezaobilazni Mile Dakić, a za potpredsjednike profesori Milojko Budimir i Svemir Popović«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2014.

Od postanka »republike srpske krajine« pa do nekoliko tjedana prije njezina neslavna svršetka, kroz dokumente te velikosrpske tvorevine razvidna je njezina osnovna svrha i smisao. Ona se sastoji u ujedinjenju okupiranih hrvatskih krajeva s okupiranim bosanskohercegovačkim krajevima u jednu, jedinu i jedinstvenu velikosrpsku tvorevinu koja se, pak, treba pripojiti Beogradu. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2014.

Htjela to ili ne, aktualna vlast u Hrvatskoj uvučena je u proces koji je svim silama nastojala izbjeći. I sada, htjela ili ne, mora braniti hrvatski interes i istinu o srpskoj agresiji koju je već bila počela izbacivati iz udžbenika i svijesti mlađega naraštaja kadli joj je posao pokvarila ta nesretna tužba pisana 1999. "Prokletstvo", jada se družba na vlasti, "kako se baš sada zalomila tužba, kako baš sada proces pred Međunarodnim sudom pravde, baš sada kada smo sa Srbijom opet kao prst i nokat..." (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2014.

Tekst proglašenja srpske autonomije može ući u zbirku velikosrpskih tekstova, koju bi svakako, uz već postojeće, trebalo prirediti za tisak i objaviti. Mjesto radnje opet je Srb, a glavni lik glasovito velikosrpsko izvršno tijelo - »srpsko nacionalno vijeće«. Ono jednostavno proglašava »srpsku autonomiju na etničkim i istorijskim teritorijama na kojima ovaj narod živi, i koji se nalaze unutar sadašnjih granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice SFRJ«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2014.

Hrvatska se morala suočiti s unutarnjom terorističkom pobunom jer Srbi u Hrvatskoj ne prihvaćaju ništa: ni državne simbole, ni granice, ni Ustav, ni povijesne činjenice niti politički realitet. Hrvatska se morala suočiti i s tzv. puzajućom okupacijom koju su združenim snagama provodili velikosrbi i JNA. Izvor »puzajuće okupacije« je Garašaninova teza o otimanju tuđeg teritorija taktikom »kamen po kamen«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2014.

U Kosovu kod Knina, pokraj pravoslavne crkve Lazarica, Srbi dana 9. srpnja 1989. organiziraju mini Gazimestan, također u povodu 600. obljetnice Kosovske bitke, na kojemu sudjeluje oko pedeset tisuća Srba, tada još većinom iz Srbije. Glavne poruke: »Slobo, slobodo«, »Ovo je Srbija«, »I Knin ima Kosovo«, »Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića«, dovoljno govore same za sebe. Na tom se skupu prvi put javno čuje: »Druže Slobo, šalji nam salate - mesa ima, klat ćemo Hrvate!«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 06. ožujka 2014.

Tek iz perspektive »Načertanija« Ilije Garašanina, četničkoga pokreta Draže Mihailovića i Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti te ostalih velikosrpskih izvora, nastalih između 1844. i 1986. možemo shvatiti velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine: »Srpsku autonomnu oblast Krajina« i »Republiku Srpsku Krajinu«, velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine izrasle na hrvatskom međunarodno priznatom teritoriju. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2014.

Da bismo došli do suvremenih oblika velikosrpstva, izraženih od 1990. do 1995., odnosno do »Srpske autonomne oblasti Krajina« i »Republike Srpske Krajine«, ne možemo zaobići i razdoblje Drugoga svjetskoga rata, raspada Kraljevine SHS te uspostavu druge, komunističke Jugoslavije. U tom je razdoblju velikosrpska ideja najočiglednija u četničkom pokretu. To je potrebno i zato što su »obnovljeni četnici bili važan čimbenik u ratovima protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine devedesetih godina«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2014.

»Načertanije« (Plan) Ilije Garašanina (1812. - 1874.) i danas je temeljni plan stvaranja »velike Srbije« i najvažniji dokument srpske nacionalne i vanjske politike. Garašaninov »Plan« nastao je i predan Aleksandru Karađorđeviću godine 1844., kad je Srbija bila »turska vazalna kneževina«. On je prvi pisani program velikosrpske politike. Prvi je put u cijelosti objavljen 1906. kao »Program spoljne politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine«. Šezdeset godina čuvan je u tajnosti. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2014.

Istoga su se ponedjeljka sastali u Londonu svi premijeri bivših jugoslavenskih republika i jedne bivše pokrajine da izdeklamiraju sadašnjim i budućim engleskim gazdama što i kako oni vide da bi se moglo kad bi se htjelo a hoće, s općim zaključkom u kuloarskom dijelu sastanka, koji glasi: Jugoslavija nije mrtva, samo je u induciranoj komi. Taj veličanstveni dan u Londonu nazvan je Balkanskim danom, a protiv naziva nije imao ništa ni neuki hrvatski premijer, kao ni protiv naziva Zapadni Balkan kojim se u doba fašnika maskira Jugoslavija. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2014.

Hrvatska je pobijedila u ratu, a iz golemoga broja priloga u "Dokumentima iz iseljeništva" sada je i hrvatskoj publici u domovini razvidno da su se teške bitke vodile na svim stranama svijeta, a posebno su dobro taktički i strateški vođene u Kanadi. AMAC, ogranak Toronto nastavio je radom naravno i nakon 1995. pa i u novom stoljeću, bez onoga naboja i energije koju je zahtijevala prva polovica devedesetih. (H. Hitrec)